Kustosica i zamjenica direktora Ana Marić ustvrdila je da ipak Zemaljskom muzeju i dalje nedostaje radna snaga.

- I dalje smo na 50 posto uposlenika u odnosu na ono što nam je potrebno. Radimo na mišiće. Trenutno imamo 53 uposlenika, na Odjeljenju arheologije imamo 7, a potrebno nam je 16, na Odjeljenju za Etnologiju također 7, a potrebno je 17… Trenutno imamo 36 uposlenika u stručnim zvanjima: kustosi, historičari, arheolozi, konzervatori…, 17 uposlenika u administraciji, 4 doktora nauka na što smo jako ponosni. Imamo više uposlenih žena, čak 29, i 24 muškarca – istakla je Marić.

Podsjetila je da je Zemaljskom muzeju na godišnjem nivou potrebno 1.600.000 KM da bi mogao funkcionirati. Domaći priliv sa Federacije BiH i iz Kantona Sarajevo bio je 1.500.000 KM. Strani priliv, konkretnije od Alipha - 117.075 KM, i vlastita zarada iznosi 360.722 KM.

- Najviše se troši na plaće i režije. Od značajnijih prihoda možemo izdvojiti Ministarstvo kulture i sporta KS, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Vladu KS. To su neki značajniji prihodi. Prihodi su bili znatno manji, a naše potrebe znatno veće. Naše godišnje potrebe za plaće i režije, hladni pogon iznosi 1.600.000 KM, ove godine dobili smo 1.500.000, tu je naravno i priliv od prodanih ulaznica. Ove godine zaključeno sa 30. novembrom imamo 8.000 više prodanih ulaznica u odnosu na prošlu godinu. Mi smo ove godine snizili cijene za penzionere i studente – pojasnila je Marić.

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić govorio je o aktivnostima i planovima muzeja.

- Imali smo redovne stvari poput izložbi. Drago nam je da se materijal iz BiH predstavalja van Evrope, u SAD-u, pripremamo se za Kanadu, imamo stalne pozive muzeja jer imamo interesantan materijal. Ono što smo uradili proteklih godina, rekonstrukcija dijela depoa, mislimo da je to osnova za budući rad. Digli smo to na jedan zahtjevan nivo – ustvrdio je Sijarić.

Govorio je i o problemima s kojim su se susretali na spomene da nešto poprave ili da otvore kafić o kojem toliko svi pričaju i kojeg toliko svi traže. Napomenuo je i da nikakvu podršku nisu dobili sa državnog nivoa, konkretnije od Ministarstva civilnih poslova BiH.

- Zemaljski muzej je nacionalni spomenik i uvijek smo imali blokade. To nisu naivne i slučajne stvari. Na kraju je UNESCO morao da reaguje jer ti ljudi bolje znaju šta ovdje treba da se radi. Bez njihove dozvole mi ne bismo mogli skoro ništa. Sinoć smo otvorili jednu izložbu. Spremamo izložbu "Gmizavci i vodozemci BiH". Uspjeli smo zaštititi autohtonog planktona koji su nestali kada su poribili Prokoško jezero. Zahvaljujući našim kustosima, održali smo vrstu. Uhvatili su nekoliko posljednjih primjeraka, spasili su ih, oni sada žive i razmnožavaju se. Ako ne nađu rješenje i vrate Prokoško jezero, mi ćemo napraviti. Nadležnim ćemo ostaviti da rješavaju ograde i ove pritužbe da ljudi nemaju gdje kafu popiti – istakao je Sijarić.

Kako je dalje naveo, Zemaljskom muzeju BiH je odobren projekat koji su tražili i aplicirali od Vlade Japana.

- Projekat se tiče infrastrukture i postavljanja digitalizacije zbirki i svega ostalog. Izuzetno smo im zahvalni i japanskoj ambasadi u Sarajevu koja nas je pratila kroz komplikovani proces apliciranja. Muzej može biti ponosan na to i nadam se da će japanska ambasada biti zadovoljna sa realizacijom. Neko ministarstvo ovdje treba potpisati da je saglasno da Vlada Japana dodijeli ta sredstva, još se nisu uspjeli saglasiti koje je to ministarstvo. Ako dobijemo taj potpis, onda će to vrlo brzo krenuti u realizaciju. Mi nismo kukali prije pet, prije deset godina, mi smo samo iznosili situaciju kakva jeste. Kada je bila u milionskom minusu, iznosili smo, i sada kada smo gotovo u plusu. Festival svjetla je u toku i imamo veliku posjetu. Njihova je dužnost da podržavaju svoje institucije. Nadam se da ćemo iduće godine zaposliti puno ljudi – poručio je Sijarić.