Čak i sada kada ga nema, ne možete pisati o njemu, a da ne vidite kako uskrsava u vašem umu. Njegov ekspresivan, evokativan način govora, živahni gestovi, a onda - opet - duge pauze u tišini, introspektivna tišina koju je sebi dovoljno često propisivao tokom zajedničkih šetnji, a onda - odjednom nestašan pogled u njegovim očima - da uzemlji svoje misli koje su odlebdjele u lucidnim visinama i da ih vrati onome što je za njega bitno: ljudima, njihovoj slobodi i divnoj složenosti svijeta. 

Upravo se oko ove trijade vrtjelo razmišljanje i pisanje Dževada Karahasana. I iz toga se pothranjivala njegova posvećenost dijalogu i susretu. Činjenica da se i sam suočio s ponorom i prkosio mržnji u opkoljenom Sarajevu dala je kredibilitet njegovom neumornom promicanju čovječnosti i iscjeljujućoj moći zagrljaja, ističe Styria.

- Dobra, simbolična odluka, posebno u ovakvim kriznim vremenima, koja mnoge mami da donesu brzu presudu. Odbacio je binarnu logiku koja danas prečesto dijeli svijet na prijatelja i neprijatelja, dobra i zla, kao i ideju o sukobu kultura. Zato što je bio uvjeren da čovjeku nije potreban neprijatelj da bi artikulirao vlastiti identitet. "Ja sam ja zato što si ti, a ti si ti zato što sam ja" bila je za njega, pobožnog muslimana i mistika, formula, polazna tačka za "istinski razgovor", koji je vidio kao razmjenu i priliku za razumijevanje međusobnog upoznavanja - stoji u obrazloženju žirija.

Drugi je za njega uvijek bio neizostavan preduslov vlastite slobode. Ovaj otvoreni stav odredio je i njegovu borbu za odgovarajuću percepciju i procjenu doživljene prošlosti, koju je opisao kao "zamku koju nam je vrijeme postavilo".

U stvari, uništenje njegovog Sarajeva, u kojem su narodi i religije živjeli mirno zajedno do izbijanja rata ranih 1990-ih, ostalo je otvorena rana za Karahasana kroz cijeli život.

- Ali umjesto da se prepusti bolu izgubljenog, on, granični prelaz između Orijenta i Zapada, između islama i kršćanstva, postao jehkroničar svog izgubljenog grada i zaboravljenu, ranjenu Bosnu učinio mjestom evropske književnosti. Svojim radom je otvorio prozor do dubokog razumijevanja ljudi koji tamo žive – istakli su.

Šta je demokratska nagrada Fritz Csoklich?

Nagrada za demokratiju Fritz Csoklich prvi put je dodijeljena 2019. godine – tada je univerzalni umjetnik Arik Brauer nagrađen za svoj rad protiv političke polarizacije. Godine 2021. odlikovana su tri lidera opozicije u Bjelorusiji Svetlana Tichanovskaya, Marija Kolesnikova i Veronika Zepkalo.

Medijska grupa Styria raspisala je nagradu u znak sjećanja na dugogodišnjeg glavnog urednika Kleine Zeitunga, Fritza Csoklicha (1929-2009), koji je proveo svoj život pokušavajući da demokratija funkcionira. Nagrada ima i novčani dio od 10.000 eura.