Stanja mentalnog zdravlja također pogađaju sve veći broj adolescenata i mladih ljudi, podatak je Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u povodu 10. oktobra Svjetskog dana mentalnog zdravlja čiji je ovogodišnji moto "Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo".

Ljudi su kreatori

No važno je potcrtati da su ljudi kreatori mentalnog zdravlja, kaže Nermina Vehabović-Rudež, psihologinja i psihoterapeutkinja.

Nermina Vehabović-Rudež

- Prvo, društvenim stanjima i tu je odgovornost države i političara - kakve okolnosti stvaraju za svoje građane, a onda institucija i svakog pojedinca za sebe. Dakle, mentalno zdravlje nije nešto što možete kupiti, nego ga stvarate zahvaljujući okolnostima u kojima živite i radite i kako se na njih osvrćete, odnosno kako se sa njima nosite - ističe Vehabović-Rudež.

Kaže kako je jedna od najvažnijih stvari za mentalno zdravlje - međuljudski odnosi.

- Radim u Centru za mentalno zdravlje više od 15 godina, a prethodno sam radila u nevladinom sektoru vezano opet za mentalno zdravlje i sigorno sam neko ko može reći da jako nazadujemo kada je riječ o međuljudskim odnosima. Naravno, nismo jedini, to je trend u svijetu i o tome govori i WHO. Osim toga, kad spominjemo mentalno zdravlje, kod ljudi je uvijek asocijacija na mentalnu bolest. Važno je znati da, ako nemate dijagnosticiranu mentalnu bolest, to ne znači da ste i mentalno zdravi. Hoću da kažem da svi mi imamo neke smetnje jer živjeti u ovakvim okolnostima nije jednostavno. Sve i da čuvate svoje mentalno zdravlje tako što ćete se izolovati od teških vijesti, što ćete imati svoj krug ljudi koji vam prijaju, opet ćete svjesno ili nesvjesno biti uvučeni u neke situacije i trebate se izboriti s tim.

Ističe kako je BiH postala specifično područje gdje je poprilično teško živjeti, a samim tim je i naše mentalno zdravlje ugroženo.

- Ono što bih još htjela reći jeste da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. To je krilatica koja izgleda površno, međutim, ne možemo govoriti ni o dobrom fizičkom ako nam je ugroženo mentalno zdravlje. To je neraskidiva veza. Krenula bi akcenat stavljati od onog trenutka kada smo začeli našu djecu, načina na koji ih odgajamo, koje su to vrijednosti koje im se nude, pa onda odgovornosti vrtića, škola, medija koji moraju znati da svojim spektakularnim naslovima, u cilju podizanja čitanosti i lajkova, kreiraju društveno mnjenje (javno mnjenje i mišljenje). To kruži, a mi to onda izbacujemo prema našoj djeci. Dakle, sve što nas okružuje je podloga za dobro ili loše mentalno zdravlje. Zato je odgovornost na svakom pojedincu - ističe Vehabović-Rudež.

Smatra da se naše mentalno zdravlje ogleda u tome kako komuniciramo sa drugim ljudima, kako iznosimo svoja mišljenja, kako se postavljamo u ulogu žrtve, pa iz te pozicije "vrtimo" druge ljude. Naglašava kako je takva pojava vrlo česta.

- Tome bi dodala i mobing na radnom mjestu, nasilje u porodici i vršnjačko nasilje. Gdje god pogledamo, vidimo nešto što ne valja. Odatle nam dolazi odgovornost da više pažnje moramo obratiti na naše mentalno zdravlje.

Akcenat na djecu 

Kaže kako joj je u posljednje vrijeme akcenat na tome šta djeca prate na društvenim mrežama.

- Meni su djeca interesna sfera u radu. Mogu kazati da su zasuta sadržajima sa TikToka ni Instagramu koji nisu selektivni. Zastašujuće je kakve oni zaključke donose samo zato što gledaju neke influensere. Oni gledaju život kao nešto što je - "ili si uspio ili nisi", što je ogromno opterećenje za njih. Uspjeh je jedan kontinuirani proces kojem bi morali učiti svoju djecu, da time što idu u školu uče se disciplini, obavezama, odgovornosti, ali ne zbog ocjena, nego zato što je to dobar trening za život. Oni na Instagramu vide kako je neko uspio preko noći i onda i oni tako žele. Automatski za njih prestaje borba na način koji sam prvobitno opisala, i onda kreću - frustracije, anksioznost, depresija, ovisnost o raznim stvarima. Zato savjet roditeljima - pratite šta vam djeca gledaju, nemojte im davati mobitel u ruke ako barem nemaju šest godina.

Na pitanje, kako sami sebi možemo pomoći, psihologinja savjetuje da za druženje biram ljude koji nam odgovaraju u svakom smislu, usavršavamo se na svakom planu, fokusiramo na sebe, a ne na druge u smislu da drugi budu mjera i vodilja na putu života.

- Neki ljudi nam mogu biti inspiracija, ali neka tako i ostane, a ne vodilja. Druženje i ulaganje u međuljudske odnose, prijateljstva, rodbinske veze. Puno je jednostavnije kada se govori, u praksi je to poprilično teško, ali nemojmo odustati - zaključila je Vehabović-Rudež.