{$galerijaFotografija}

Ekipa Faktora danas je obišla Spomen-park Vraca, koji je u lošem stanju. Smeće nije pokupljeno dugo. Kante uglavnom prepune, a cijelom dužinom Spomen-parka smeće na sve strane. Vijenci koji su položeni za 6. april Dan oslobođenja Sarajeva, davno su uvehli i vidi se da od tog datuma niko nije kročio nogom na ovo mjesto.

Uklesana imena partizana, žrtava fašizma, u velikom dijelu parka se i ne vide. Tvrđava Vraca je pod katancem sa željeznim vratima, a oko nje što visi to i otpada. Staze zarasle u korov i čak jedno srušeno stablo leži na jednoj od staza već duže vrijeme. Jedini posjetioci Spomen-parka izgleda da su ljudi koji se ovdje opijaju. Naravno, ostavljaju smeće i razbijene flaše.

Čak je i plinski gorionik počeo hrđati i pomalo se zasipa smećem, a sarajevski načelnici, gradske i kantonalne vlasti, prepucavaju se ko će platiti plin, a niko od njih da se sjeti da se Spomen-park Vraca prvo očisti od smeća, pa onda renovira, jer na ovom mjestu borba protiv antifašizma zarasla je u korov.

Spomen park Vraca, koji ima kulturno-historijsku, umjetničku, arhitektonsku i pejzažnu vrijednost, nalazi se u prostoru nekadašnje austrougarske tvrđave izgrađene krajem 19. stoljeća u naselju Vraca, na sjevernim padinama Trebevića. 

Prema historijskim podacima tokom okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu tvrđava Vraca pretvorena je u logor i stratište, gdje su ubijani građani Sarajeva. Unutar i oko tvrđave ukopavani su, kako ubijeni u samoj tvrđavi i zarobljenici, tako i oni koji su ubijeni ili preminuli u policijskim mučilištima u samom gradu. 

Nakon završetka Drugog svjetskog rata tvrđava je neko vrijeme bila napuštena. Ipak, kako su Vraca postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, odlučeno je da se na tom prostoru izgradi Spomen-park, a sama tvrđava pretvori u muzej.

Projektiranje kompleksa povjereno je Vladimiru Dobroviću, izrada pejzaža Aleksandru Maltariću, dok je za skulptora angažiran Alija Kučukalić.

U prostoru Spomen parka Vraca, otvorenog na Dan državnosti BiH, 25. novembra 1981. godine, nalazila su se obilježja poginulim građanima Sarajeva, kao i poginulim članovima pokreta otpora u gradu. Smatra se kako su fašisti ubili 9.091 građanina Sarajeva, dok je u borbama sa okupatorima i kvislinzima poginulo još 2.057 boraca, od kojih je 755 pripadalo pokretu otpora koji je djelovao u gradu za vrijeme okupacije.

Nacionalni spomenik na Vracama čini 12 elemenata: ulazni plato, obilježje na stratištu, skulptura - spomenik Ženi borcu, vidikovac, vječna vatra sa fontanom, ceremonijalni plato, obilježje palim borcima, obilježje narodnim herojima sa kosturnicom, Titovo priznanje borcima u okupiranim gradovima, atrij u tvrđavi - obilježje žrtvama i Titova poruka, tvrđava i obilježje zahvalnosti jedinicama narodno-oslobodilačke vojske za oslobođenje grada.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine je 2005. godine proglasila Spomen-park Vraca Nacionalnim spomenikom pod zaštitom države BiH.

Dok traju politička prepucavanja između načelnika Općine Centar Srđana Mandića i Almira Bečarevića ministra komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo o tome ko je ugasio plamen na Spomen -parku, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić predložila je načelnicima sarajevskih općina da podjele utrošak gasa i da se plamen ubrzo ponovo zasija plamen na Vracama. Ona, navodno ima i rješenje da se troškovi plina na Vracama umanje za tri puta.