Dejtonski mirovni sporazum, parafiran prije tačno 26 godina, kako je tada istakao rahmetli Alija Izetbegović, nije donio pravedan mir, ali u svijetu kakav je tada bio bolji sporazum nije bilo moguće postići.

Dejtonski ustav donio je kompliciran i nedovoljno funkcionalan sistem odlučivanja, sa mogućnošću raznovrsnih blokada, ali jedna od ključnih odredbi jeste ona sadržana u Članu III/5, Aneksa IV, koji je i Ustav Bosne i Hercegovine, a koja se onosi na dodatne nadležnosti države.

U tom članu se, uz ostalo, navodi da će "Bosna i Hercegovina preuzeti nadležnosti u onim oblastima koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine", te da "dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti".

Na temelju ovih odredbi i u skladu s njima, uspostavljen je čitav niz državnih institucija, poput Oružanih snaga, Obavještajno-sigurnosne agencije, Uprave za indirektno oporezivanje, SIPA-e itd, zahvaljujući kojima je država postajala funkcionalnija.

Na 26. godišnjicu parafiranja Dejtonskog sporazuma, ključne poruke su da je nužno nastaviti jačati stabilnost i funkcionalnost države. Nije moguće vraćati se nazad i jednostrano poništavati državne zakone donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH uz saglasnost oba entiteta. Jednostrani potezi, koje najvaljuje vlast entiteta RS predvođena SNSD-om, predstavljaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnja su stabilnosti i miru.

Bh. entiteti nisu ničiji etnički eksluziviteti, te je nužno u njima ukloniti diskriminaciju i osigurati ravnopravnost svih naroda i građana. Međunaronda zajednica u civilnom i vojnom aspektu mora biti prisutna u BiH sve dok se iz njenog Ustava ne uklone mogućnosti bojkota i blokada i dok se ne steknu uvjeti za članstvo naše zemlje u EU i NATO, navodi se u saoćenju za javnost SDA.