open-navfaktor-logo
search
"Legitimni Europljani"
Sanjaju treći entitet: Čovića, Ljubića i bratiju ne zanimaju ni Hrvati iz RS-a, a ni Posavine i srednje Bosne
Hrvatski narodni sabor u kojem glavnu riječ vode predsjednik Dragan Čović i predsjednik Glavnog vijeća Božo Ljubić ne žele ništa drugo do podjelu države Bosne i Hercegovine, a pod krinkom ugroženosti Hrvata i legitimnog zastupanja nastoje izdejstvovati administrativno-teritorijalno preuređenje.
08.10.2021. u 14:51
get url
text

Istovremeno, oni se proglašavaju i jedinim istinskim "nositeljima europskih vrijednosti", iako u isti koš ne mogu stati podjele koje oni zagovaraju i vrijednosti na kojima počiva Evropa.

Za razliku od Čovića, koji lukavo se često drži po strani, i gotovo pa nikako i ne izgovara riječi poput "treći entitet" ili "hrvatska federalna jedinica", tu je Ljubić kao glasnogovornik njihovog projekta podjele.

VEZANI TEKST - Čovićeva borba za treći entitet na "život i smrt": Mostar je stožerni i stolni grad Hrvata

- Konstitutivni narodi zapravo čuvaju BiH jer narodi u BiH, ovakva kakva jeste, ne bi se trebali moći otcijepiti. Ali entiteti bi mogli. I zato me čudi kratkovidnost određenih bošnjačkih političara koji pokušavaju dekonstituiranjem Hrvata u FBiH pretvoriti FBiH u bošnjački dominantnu repliku RS-a, a to vodi u konfederaciju dva entiteta, vodi zakonomjerno u podjelu i sukobe – jedna je od posljednjih Ljubićevih izjava.

Ovaj "politički prevrtaner", koji je u jednom mandatu bio i zastupnik u Saboru Hrvatske, ima dvije domovine, a sanja treći entitet. Kada je 2006. godine izgubio u utrci za predsjednika HDZ-a BiH od Čovićeve ekipe, osnovao je HDZ 1990, koju su u javnosti prozvali "HDZ brojke i slova". Da bi demonstrirao kako je veći katolik od pape, Ljubić se dok je djelovao u novoosnovanoj stranci energično zalagao za treći entitet.

U augustu 2008. poručio je da "ako kroz izmjene Ustava BiH ostane država sastavljena od entiteta, Hrvati moraju dobiti svoj entitet".

Na toj matrici ostao je i do danas.

- Ako BiH želi postati samoodrživa, onda je nužan i njen administrativno-teritorijalni preustroj, koji bi uključivao federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. I to ostaje trajna težnja hrvatskog naroda u BiH – jedna je od Ljubićevih brojnih izjava.

Ne odgovara Ljubiću, odnosno Čoviću ni ono što predlaže Matthew Palmer, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za izbornu reformu u BiH, a to je brisanje etničkih prefiksa za izbore članova Predsjedništva BiH i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Takvo što prepreka je za realizaciju UZP-ovskih ciljeva, koji iako su presuđeni u Haškom tribunalu, danas su aktuelniji nego ikada prije.

A ima Ljubić i poruku za "bošnjačke stranke koje su žestoke u kritikama separatističkih težnji Republike Srpske, dok istovremeno od Federacije pokušavaju napraviti repliku RS-a". 

VEZANI TEKST - Palmer: SAD podržava uklanjanje etničkih prefiksa za Predsjedništvo i Dom naroda FBiH

- To ne može proći jer to vodi u raspad BiH i moguće sukobe. Ko god pokušava od ove zemlje napraviti zemlju dva entiteta, eliminirajući hrvatsku komponentu, ne čine dobro ovoj zemlji - kazao je Ljubić.

I dok traju razgovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, gotovo pa niko od "legitimnih" koji bi iz mrtvih da vrate tzv. HZHB ne spominje Hrvate Posavine i srednje Bosne. Oštro na to je reagirao Božo Skopljaković, predsjednik Hrvatske stranke.

- Dragi Hrvati, koji se zdušno zalažete za treći entitet, odmah da vam kažem da nikada ama baš nikada nećete dobiti taj vaš treći entitet na račun Hrvata iz srednje Bosne, Posavine, ali i drugih Hrvata koji ne pripadaju toj vašoj suludoj zamisli. Preko mojih leđa nećete dobiti treći entitet jer Hrvati iz Travnika neće biti dio toga, jer Hrvati iz Briševa, Dervente, Posavine i drugih mjesta gdje žive "mali" Hrvati neće biti dio toga. Ostavit ćete na cjedilu Hrvate u Bosni kao što ste ostavili Hrvate u manjem entitetu. Ako možete ostvariti svoje želje, izvolite, ali ne na naš račun - poručio je Skopljaković.

Čović i bratija mu nikada nisu vodili brigu ni o Hrvatima u entitetu Republika Srpska. Jedino što im je bilo bitno jeste treći entitet zacrtan u granicama tzv. HZHB, ali ne sa svim općinama koje su 18. novembra 1991. godine kada je uspostavljena "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna", sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru, bile u njenom sastavu. I letimičnim pogledom jasno je koje od općina više nisu u Čovićevim planovima. 

Tada je tzv. HZHB činilo 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor-Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.  

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.