Prema podacima kojima raspolaže Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, učešće kardiovaskularnih bolesti u ukupnom morbiditetu kreće se u rasponu između 15 i 20 posto, sa trendom rasta iz godine u godinu, kaže u povodi 29. septembra Svjetskog dana srca, prof. dr. Alen Džubur, direktor internističke discipline Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Više od 2.300 kateterizacija srca

Dodaje da su mnogi faktori rizika, koji su vezani za naše navike, a pogoduju nastanku kardiovaskularnih bolesti, u velikom postotku prisutni u svim dobnim grupama.

- To su uglavnom faktori koji su promjenjivi, kao što su konzumiranje duhana i alkohola, gojaznost i nepravilna prehrana, neredovna i nedovoljna fizička aktivnost. Također, visok krvni pritisak, kojeg nazivaju i "tihim ubicom", jer obično nema znakova upozorenja i simptoma prije nego što uznapreduje, jedan je od značajnih faktora rizika za razvoj kardiovaksularnih bolesti - ističe Džubur.

Preventivni programi, kao i kampanje koje imaju za cilj upoznavanja opće populacije sa rizicima koje donose konzumiranje duhana i alkohola, gojaznost i nepravilna prehrana, te nedovoljna i neredovna fizička aktivnost, prema riječima našeg sagovornika, najbolji su put ka smanjenju učestalosti kardiovaskularnih bolesti.

- Ako tome dodamo i akcije kontrole vrijednosti krvnog pritiska, vrijednosti masnoća i šećera u krvi, koje bi bile dostupne svakodnevno, onda je sigurno da bi sve to doprinijelo smanjenju broja oboljelih od ove grupe bolesti.

Džubur ističe kako Klinika za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam KCUS-a godišnje ima više od 4.200 ležećih pacijenata.

- Ako se tome doda i ambulantni dio, onda govorimo o značajnom broju pacijenata kojima naši ljekari svakodnevno pružaju zdravstvene usluge, od kardioloških pregleda, ultrazvuka srca, ergometrije, holter EKG-a, interventnih procedura... Kada je riječ o liječenju, u KCUS-u se svi projekti realiziraju uz plan i strategiju na osnovu dešavanja na globalnom zdravstvenom planu. Broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti svakako je indikator da se u ovu oblast mora ulagati u smislu unapređenja usluga i ponude najsavremenijih uvjeta liječenja i boravka pacijenata. Klinika za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam sve dane u sedmici, 24 sata neprekidno vrši prijem i tretman pacijenata sa akutnim koronarnim sindromom iz više kantona u Federaciji BiH, pružajući im uslugu hitne PCI procedure prema svim evropskim i svjetskim smjernicama. Primjera radi, samo u prošloj godini urađeno je više od 2.300 kateterizacija srca - naglašava Džubur.

Specijalizacije mladim ljekarima

Jedan od problema u zdravstvenom sistemu BiH je i nedostatak kadra, naročito ljekara specijalista, u ovom slučaju kardiologa.

Džubur rješenje deficita kadra vidi u dodjeljivanju specijalizacija mladim ljekarima od strane Ministarstva zdravstva, čime bi se, kako kaže, značajno riješio problem, kao i spriječio trend odlaska mladih obrazovanih ljudi iz naše zemlje.

Na kraju razgovora profesora Džubura pitali smo i - koliko trenutno Bosanaca i Hercegovaca čeka transplantaciju srca, i da li je realno očekivati da se u našim kliničkim centrima uskoro počne raditi presađivanje tog organa?

- Trenutno osam pacijenata čeka transplantaciju srca, a mi te pacijente kroz Kliniku za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam i Kliniku za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS-a redovno pratimo i trudimo se ponuditi im sve dostupne ostale modalitete liječenja. Transplantacija srca je kompleksan proces koji zahtijeva kadaveričnog donora, a mi posjedujemo kadar koji je sposoban za takve operacije, te se nadamo da ćemo u budućnosti biti dio Eurotransplant-a i rutinski raditi takve operacije i u BiH - kazao je Džubur.