VEZANI TEKST - Veći broj institucija BiH nije u zakonskom roku objavio plan nabavki, izgovori su različiti, a krivac uvijek neko drugi

Ovo je dio izvještaja revizije učinka kojeg je prije nekoliko dana objavio Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine. 

Koliko je važno pitanje javnih nabavki i njihove transparentnosti pokazuje to što se godišnje za javne nabavke izdvaja više od sto miliona KM na nivou institucija BiH, a nema godine da revizori ne utvrde nepravilnosti u pojedačnim institucijama.

Revizija je ovaj put pratila da li su ispunjene njihove preporuke koje su dali 2018. godine kroz izvještaj o upravljanju procesom realizacije ugovora o javnim nabavkama. Utvrđeno je da su neke institucije napredovale, ali je generalno rezultat skroman.

Preporuke su prije pet godina date Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvu finansija i trezora Bosne i Hercegovine, Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), Službi za zajedničke poslove institucija BiH, Ministarstvu komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova Bosne i Hercegovine i Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja.

Revizija je ukazala da je upitna tačnost podataka na portalu javnih nabavki jer nema kontrolnih mehanizama, odnosno nije definirano kontrolno tijelo.

- Uspostavljene evidencije u sklopu portala javnih nabavki ne nude mogućnost uvida u sadržaje zaključenih ugovora, kao ni mogućnost uvida u sve podatke u vezi s realizacijom ugovora, kao što su realizovane količine. Ovakvim pristupom se uskraćuje mogućnost svim zainteresovanim stranama da reaguju u slučaju eventualnih odstupanja – piše u izvještaju.

Koliko se pažnje uopće daje preporukama revizora pokazuje i to da se Vijeće ministara BiH samo upoznalo s njihovim izvještajem iz 2018, bez ikakvih zaključaka, dok je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bar zatražila povratne informacije o realizaciji preporuka.

Revizija je u novom izvještaju izdvojila UIO-a, RAK-a i Službe za zajedničke poslove kao institucije koje su imale određene pomake u smislu da su uspostavile aplikacije koje omogućavaju finansijsko i količinsko praćenje realizacije svih ugovora.

Istovremeno, Služba za zajedničke poslove, Granična policija, koje imaju značajne javne nabavke, te Uprava za zaštitu zdravlja bilja u okviru svojih procedura nemaju uopće definisan komisijski prijem roba i usluga, na šta je revizija skrenula pažnju.