Budućnost Bosne i Hercegovine duboko zavisi od sposobnosti države da pronađe svoje građane - istakla je profesorica na Fakultetu političkih nauka Sarajevo Nermina Mujagić koja je bila uvodničar na nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

Govoreći o temi "Put u budućnost: građansko društvo i država" Mujagić se osvrnula na nevolje sa kojima se suočavaju multikulturalna društva kakvo je BiH, te na procese u kojima su naši građani postali tuđi građani, te kako čista tolerancija prema nacionalizmu neutralizuje državu.

Kada je riječ o paradoksu između građanskog i etničkog političkog predstavljanja u BiH, kako je rekla Mujagić, on se očituje u mnogim aspektima. Prvi, građanski, formalno je utemeljen na Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948. godine koja je sastavni dio Ustava BiH i ima za cilj da stvori društvo koje se temelji na jednakosti svakog ljudskog bića na planeti i njegovim osnovnim ljudskim pravima.

- Takav sistem vrijednosti koji u temelju ima jednakost pojedinaca unutar nekog društva nažalost duboko je ugrožen u BiH i to dodatno argumentujem presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura protiv BiH koji je utvrdio, kako je poznato, postojanje sistemske diskriminacije ili sistemske nejednakosti građana BiH – istakla je Mujagić na press konferenciji uoči sesije.

Drugi, etno-politički, kako je dodala, proizvodi društvenu suprostavljenost između tri dominantne etničke sukupine u BiH, između Srba, Hrvata i Bošnjaka, u kojem je forma važnija od sadržaja i koji proizvodi građane koji jure ka negativnim identitetima koji počivaju na negaciji drugoga i koji omogućava da naši građani postanu tuđi građani. 

Mujagić je naglasila da princip potpune etničke ravnoteže nije spojiv ni sa pravnom državom niti sa demokratijom jer ne obrazuje stanovništo zemlje da prihvati odgovornosti građanskog statusa, kao uvjeta razvoja demokratskih procesa, odnosno promjena.

- BiH najbolje zna koliko uvođenje etničkog pariteta donosi sa sobom probleme i kako kvote prave razlike koje hrane nacionalističke koncepcije u ovoj državi – dodala je Mujagić.

Naglasila je da mješavina nacionalnih i nacionalističkih metafora kreira sveopću atmosferu neizvjesnosti i straha. Tu su konstantna retorička pitanja, ponavljanje istih fraza, niz retoričkih tehnika iz registra koji ima za cilj da ubijedi građane da ovdje života nema, posebno zajedničkog, da su istina i pravda u ovoj zemlji nedostižne i sl, da se institucije raspadaju, da je pitanje dana kada će se ponoviti scenario iz 1992.

- U odnosu na ratno vrijeme, medijske slike izgledaju manje krvavo, ali to ne znači da su manje štetne jer govor mržnje koji dolazi iz dijela institucija koje gradimo i koje velika većina građana finansira, da bi nas zaštitile, ima cilj da nas dovede do nepomirljivih razlika u mišljenju, neizvjesnosti i straha čije domene počinju tamo gdje domena slobode završava. Kad to kažem, mislim na performans Vučića i Dodika organiziran zbog Rezolucije o Srebrenici koja će biti usvojena u maju na Generalnoj Skupštini UN-a – navela je Mujagić.

Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović je u uvodu naglasio da nas historijski trenutak prisiljava na odvažnost i jasnoću vizija moderne BiH unutar svijeta kojem geografski, politički, ekonomski, kulturološki i sudbinski pripadamo.

- Bez odvažnosti u mišljenju, jasnoće u idejama i vizijama, nema ni odlučnosti u djelovanju. Vjerovanje da se može proći "ispod kišnih kapi" donijet će samo truhlost kompromisa čiji nepodnošljivi zadah će trpjeti generacije koje dolaze. Zato, govoreći danas o građanskom društvu i državi treba pozvati i na preispitivanje naslijeđenog hegemonijskog vokabulara i u teoriji i praksi, koji nas predugo drži u mraku neslobode – dodao je Kulenović.