Živanović se tereti da je naredio i učestvovao u prisilnom preseljavanju bošnjačkih civila iz Srebrenice i Žepe na istoku Bosne i Hercegovine.

U jednoj od odluka iz novembra 1992. Živanović je, kako piše u optužnici, pored ostalog naredio:

- Glavnim snagama i sredstvima uz primjenu aktivnih dejstava nanosti neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisiliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisiliti da napusti prostor Cerska, Žepa, Srebrenica i Goražde.

U martu 1995. godine izdao je naredbu da se "svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvore uvjeti totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici i Žepi - piše u optužnici.

VEZANI TEKST - Bivši komandant Drinskog korpusa Milenko Živanović optužen za zločine nad civilima Srebrenice i Žepe

Dvanaestog jula 1995. naredio je da se osigura 50 autobusa za "evakuaciju civilnog stanovništva iz enklave Srebrenica". Dan kasnije izdao je upozorenje u kojem je, pored konkretnih naređenja, naveo i da je Bošnjacima u Žepi postavljen ultimatum da će se, "ukoliko ne prihvate poziv na iseljenje, nastaviti sa izvođenjem". Zaštićena zona Srebrenica nalazila se u zoni odgovornosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, a sa ovog područja je 12. i 13. jula 1995. godine prisilno preseljeno više hiljada Bošnjaka, uglavnom žena, dece i starih, piše u optužnici.

Glavni pretres po optužnici protiv Živanovića zakazan je za 8. april pred Višim sudom u Beogradu.

Optužnicu protiv Živanovića podiglo je 4. januara 2022. godine i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, koje ga tereti za zločin protiv čovječnosti na području Srebrenice i Žepe od marta do sredine jula 1995. godine. Tereti se da je, kao učesnik udruženog zločinačkog poduhvata, vršio planiranje i rukovođenje aktivnostima jedinica Drinskog korpusa "u sistematičnom napadu usmjerenom protiv bošnjačkog civilnog stanovništva".

- Optuženi je u više navrata izvršio blokiranje zaštićene zone Srebrenica, spriječavao snabdijevanje i naredio artiljerijske napade na civilno stanovništvo i ciljeve na području Srebrenice, kako bi se stvorili nepodnošljivi životni uvjeti i stanovništvo prisilio da napusti svoje domove i imovinu - saopćilo je Tužilaštvo BiH.

Živanović se tereti za napade na civile, koji su rezultovali smrću više osoba, kao i napad na položaje snaga Ujedinjenih nacija sa "ciljem njihovog onesposobljavanja za zaštitu civila". Optužen je i da je vršio mobilizaciju svih raspoloživih vozila i potrebnog goriva sa ciljem prisilnog progona civila sa područja Srebrenice, kao i transporta zarobljenih muškaraca i dečaka.

Navodi iz optužnice, kako su saopćili iz Tužilaštva BiH, bit će dokazivani uz veći broj svjedoka i materijalnih dokaza, uključujući i dokumentaciju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Živanović se u oktobru 2013. godine pojavio pred Tribunalom u Hagu kao svjedok odbrane u postupku protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, koji je u martu 2019. godine osuđen na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.

Živanović je nakon zauzimanja Srebrenice 11. jula 1995. razriješen dužnosti komandanta Drinskog korpusa i, za razliku od njegovog nasljednika Radislava Krstića, nije odgovarao za masovna ubistva koja su se nakon toga dogodila.

Živanović suočen sa svojom ulogom u Srebrenici

Haška tužiteljica Melissa Pack je Živanovića tokom svjedočenja suočila s njegovim sprovođenjem Karadžićevih naređenja o izgladnjivanju Srebreničana, koje je prethodilo ubistvima i proterivanju.

- Generale, Direktiva 7 zahteva izgladnjivanje muslimanskog stanovništva i ograničavanje podrške UNPROFOR-u - rekla je tužiteljica. 

Živanović je tokom dva dana iskaza tvrdio da mu meta nikada nisu bili civili.

- Mi smo tada bili u ratnom odnosu, dvije zaraćene strane. Ali nemojte mi u svakom pitanju poturati muslimanski narod. Muslimanski narod meni nikada nije bio neprijatelj - rekao je Živanović u Hagu.

Živanović je spomenut i tokom suđenja svom bivšem nadređenom, generalu Ratku Mladiću, kao osoba koja je 12. jula 1995. godine izvještavala tadašnjeg vladiku (zvorničko-tuzlanskog) Vasilija Kačavendu o operaciji Srebrenica.

Ratko Mladić osuđen je u junu 2021. u Hagu na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici oko 8.000 muškaraca i dečaka. Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 6.955 osoba.

Ko je Milenko Živanović?

Rođen je 30. maja 1946. u selu Ratkovići-Dučići, općina Srebrenica, a obrazovao se u Srebrenici, Srbiji te Zadru. General-major JNA postaje 10. jula 1993. Od 1978. do 1990. bio je nastavnik u školskom centru u Zadru gdje je u periodu od 1990. do 1991. bio načelnik štaba mješovitog protuklopnog puka koji je prednjačio u ubijanjima i progonima Hrvata u selima oko Zadra, Benkovca i Obrovca.

Bio je komandant i u Benkovcu do maja 1992, ali i načelnik artiljerije oko Sarajeva 1992. godine. Komandovanje Drinskim korpusom preuzima 1. novembra 1992. i tu ostaje do 13. jula 1995. Penzionisan je 31. decembra 1995. godine, kao trajno nesposoban, ratni vojni invalid, a od tada živi s porodicom u Valjevu.

Bio je svjedok odbrane ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, a na suđenju Naseru Oriću pokazan je snimak na kojem Živanović najavljuje formiranje Bratunačke brigade i priča o odsječenosti teritorija Bratunac, Srebrenice, Konjević Polja i Cerske podrugljivo govoreći o "srebreničkim i bratunačkim Turcima".