Upućen je i zahtjev za vraćanje ranijih naziva sarajevskih ulica koje danas nose imena po pripadnicima fašističkog pokreta, te pokreta koji su podržavali fašističke ideje. Zahtjev za uklanjanje tabli i naziva ulica sa uvredljivim sadržajem upućen je gradonačelniku Sarajeva Benjamini Karić, predsjedavajućem Gradskog vijeća Jasminu Ademoviću, načelniku općine Stari Grad Ibrahimu Hadžibajriću i predsjedavajućem Općinskog vijeća Mirzi Balatoviću.

Ćosić je izjavio Srni da, prema pravilima koja se odnose na podnošenje zahtjeva za ocjenu usklađenosti sa Ustavom BiH, ovaj zahtjev može podnijeti ili zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, na nečiju inicijativu, ili se podnosi kao vid apelacije na rješenje nekog od sudova ili odluka organa institucija vlasti u BiH.

- Moj pravni tim je zahtjev koji se tiče Ustavnog suda u potpunosti kompletirao i pripremio. Međutim, odlučili smo da prvo uputimo zahtjev gradu Sarajevu i Starom Gradu da uklone sporne table sa Vijećnice, iz Ferhadije i ostalih lokacija, kao i da izmijene nazive ulica koji vrijeđaju osjećanja i izazivaju strah kod srpskog naroda - naglasio je Ćosić.

Ćosić je dodao da će sačekati njihov odgovor, izrazivši očekivanje da će biti donesena ispravna odluka.

- Ukoliko odluka bude negativna, žalit ćemo se nadležnom ministarstvu, a ukoliko i tu dobijemo negativnu odluku onda ćemo Ustavnom sudu podnijeti kompletiranu apelaciju, odnosno zahtjev za ocjenu usklađenosti sa Ustavom BiH. Na taj način ćemo jasno pokazati da ono što smo htjeli da riješimo kroz institucije sistema u BiH ne funkcioniše, kao i da se potpuno ignorišu osjećanja srpskog naroda - zaključio je Ćosić.

U Ćosićevom zahtjevu od nadležnih institucija zatraženo je uklanjanje table na Gradskoj vijećnici u opštini na kojoj se nalazi natpis:

- Na ovom su mjestu srpski zločinci u noći 25/26.08.1992. zapalili Nacionalnu i univerzitetsku bibilioteku BiH. U plamenu je nestalo više od dva miliona knjiga, časopisa, dokumenata. Ne zaboravite, pamtite i opominjite.

Zatraženo je uklanjanje table u Ulici Ferhadija u Općini Stari Grad (bivša ulica Vase Miskina), na kojoj je napisano: "Na ovom su mjestu srpski zločinci 27.05.1992. godine ubili 26 građana Sarajeva".

U obrazloženju je navedeno da tekstovi ovog sadržaja na obje postavljene ploče srpski narod kategorišu kao zločinački, agresorski, genocidan i na taj način se izaziva i podstiče mržnja prema srpskom narodu i vrijeđaju nacionalna osjećanja srpskog naroda u BiH.

Ćosić u ovom zahtjevu podsjeća da je srpski narod u BiH i njenim entitetima, jednako kao i bošnjački i hrvatski, konstitutivan narod, te da konstitutivnost naroda u BiH svakom od naroda garantuje Ustavom predviđena prava koja imaju svoje mehanizme zaštite.

- Table sa ovim sadržajem, postavljene na javnoj instituciji i ulici, u gradu koju predstavljate, u najmanju ruku uvredljive su za srpski narod i ugrožavaju njegova prava garantovana Ustavom BiH. Samim tim, kod srpskog naroda stvara se osjećaj straha i ugroženosti - navedeno je u zahtjevu.

Osim uklanjanja ovih tabli, Ćosić je zamolio i da budu uklonjene sve slične table na spomen-obilježjima, spomen-pločama i spomenicima, kao i sličnim lokacijama na različitim mjestima na području grada Sarajeva.

- Tekstovi na tablama i spomen-obilježjima ili sličnim lokacijama kojima se srpski narod kvalifikuje kao zločinački, ubilački ili agresorski ugrožavaju prava srpskog naroda kao konstitutivnog naroda u BiH - ukazano je u zahtjevu.

U prilogu je Ćosić dostavio spisak ulica u gradu Sarajevu koje su bile nazvane po pripadnicima antifašističkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, a sada su promijenjene, te zamolio da u skladu sa antifašističkom tradicijom svih naroda u BiH i u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim ovlaštenjima, nadležne institucije donesu odluke koje će vratiti nazive tih ulica.

Prije 29 godina 25. augusta, granatiran je i zapaljen jedan od najljepših i najreprezentativnih objekata iz austrougarskog perioda u Sarajevu. Snimak Vijećnice u plamenu i ljudi koji pod granata pokušavaju spasiti knjige iz nje, obišao je cijeli svijet i ostao zabilježen u historiji kao jedan od najvećih zločina. Za vrijeme opsade Sarajeva Vijećnica je bila više puta granatirana. Pokušavale su je uništiti snage JNA, a zatim i snage Vojske Republike Srpske. 

Natpis na Vijećnici u nekoliko je navrata izazivao i međudržavne probleme. Upravo zbog table svoju posjetu Sarajevu 2014. godine i obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata otkazao tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić. Kasnije posjete, poput one povodom Samita 100 i Samita Brdo-Brijuni, srbijanski su predstavnici uslovili prekrivanjem spomen-ploče. Vijećnici Gradskog Vijeća Grada Sarajeva, prije nekoliko godina, usvojili su inicijativu za otvaranje procedure o statusu i tekstu ploče na ulazu u sarajevsku Vijećnicu.

Prije 29 godina, 27. maja 1992. godine desio se jedan od najstravičnijih zločina u historiji Sarajeva. Pripadnici srpskih agresorskih snaga, zločinci sa Borija su usmrtili 26, a ranili 108 građana Sarajeva koji su tog dana čekali u redu za hljeb u ulici Ferhadija (bivša ulica Vase Miskina). Slike prvog sarajevskog masakra koji su počinili zločinci sa brda, koji su glavni grad držali u okruženju, obišle su svijet. 

Toga dana poginuli su: Nedžad Abdija, Ismet Ašćerić, Ruždija Bektešević, Snježana Biloš, Predrag Bogdanović, Vladimir Bogunović, Vasva Čengić, Gordana Ćeklić, Mirsad Fazlagić, Emina Karamustafić, Mediha Omerović, Bahrija Pilav, Mila Ruždić, Mile Ružić, Abdulah Sarajlić, Sulejman Sarajlić, Hatidža Salić, Galib Sinotić, Sreten Stamenović, Srećko Šiklić, Božica Trajeri-Pataki, Vlatko Tanacković, Srećko Tanasković, Tamara Vejzagić-Kostić, Jusuf Vladović i Izudin Zukić.