Zlatko Lagumdžija, član Madridskog kluba, alijanse koja okuplja demokratski izabranih 120 bivših šefova država i vlada je bio uvodničar na panelu posvećenom izgradnji društava zajedničkih vrijednosti kao okviru održivog razvoja u pravednom i inkluzivnom društvu.

Poštivanje međunarodnog prava je osnova na kojoj počiva savremena civilizacija. To se danas vidi na 53 aktivna ratna sukoba širom svijeta, a posebno u agresiji na Gazu i Ukrajinu, gdje se na najeklatantniji način urušava međunarodno pravo i nekažnjeno odvija ratni zločin prema civilima.

Lagumdžija je naglasio da se bez zaustavljanja ratnih žarišta u Ukrajini i Gazi kreira prostor za nastavak organizovanog rušenja međunarodnog prava i otvaranje novih sukoba na Zapadnom Balkanu sa nesagledivim posljedicama po mir i sigurnost u širim evropskim prostorima.

O stanju u Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu, otvorenim pozivima secesionista na rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma Lagumdžija je posebno razgovarao sa Mauro Vieirom, ministrom vanjskih poslova Brazila. On ga  je upoznao sa aktivnostima Bosne i Hercegovine koje se vode na političkom i institucionalnom planu  snaženja bosanskohercegovačke državnosti kao faktora očuvanja mira i sigurnosti kako u zemlji tako i na međunarodnom planu.

Ministar Vieira je iskazao punu podršku jačanju Bosne i Hercegovine kao faktora stabilnosti šireg regiona sa posebnim osvrtom na aktivnosti  Brazila kao članice Savjeta sigurnosti UN i multilateralnih grupacija vodećih zemalja svijeta. O narednim koracima na pripremi Samita budućnosti na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2024. godine,  gdje će se usvojiti dokumenti kojima bi se definirale ključne aktivnosti na realizaciji Održivih razvojnih ciljeva i Agende 2030, između ostalih, dr Lagumdžija je imao iscrpne razgovore sa Guy Ryderom zamjenikom generalnog sekretara UN-a i Geroge Papanderuom bivšim premijerom Grčke i predsjednikom Socijalističke Internacionale. Pored Samita budućnosti tema ovih razgovora je bilo i stanje na Zapadnom Balkanu kao i koracima koje međunarodna zajednica mora preduzeti na ubrzanju eurotlatskog puta Bosne i Hercegovine kako bi se spriječio "izvoz" aktuelnih svjetskih kriznih žarišta na ove prostore.