Kazala nam je to Azira Čajić, načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu u Agenciji, navodeći kako je u WHO-UMC bazi (najveći svjetski centar za praćenje nuspojava na lijekove) evidentirano ukupno 1.770 prijava.

- Lijekovi na koje su najčešće prijavljivane neželjene reakcije, između ostalih, su: vakcina protiv COVID-19, Iopromide, Ibuprofen, Rivaroxaban, Pembrolizumab, Adalimumab, Ribociclib, Palbociclib, Oxaliplatin, Amlodipine, Paclitaxel, Atorvastatin, Apixaban, Bcg vakcina - navela je Čajić.

Iz tabele može se vidjeti kako je najviše neželjenih reakcija bilo na vakcinu protiov COVID-19 - čak 767, na drugom mjestu je lijek Iopromide (Jopromid je jodirano kontrastno sredstvo za rendgensko snimanje) sa 77 neželjenih reakcija, a na trećem Pembrolizumab (lijek koji se koristi u liječenju onkoloških pacijenata) s 54 neželjene reakcije.

Prema riječima Čajić, najčešće prijavljene neželjene reakcije na lijekove bile su: povraćanje, progresija maligne bolesti, urtikarija, osip, dispneja, mučnina, anemija, astenija, malaksalost, neutropenija, a odnosile su se na reakcije od upotrebe lijekove koji se koriste za liječenje poremećaja metabolizma, kardiovaskularne bolesti, genitourinarnog sistema, antineoplastici i imunomodulatori.

- Od početka godine do sada za 14 pacijenata prolongirana je hospitalizacija, a u najvećem broju slučajeva radilo se o lijekovima koji se koriste za liječenje malignih oboljenja - dodala je Čajić.

Na pitanje, kome pacijent može prijaviti neželjenu reakciju na lijek, Čajić odgovara kako je o tome najbolje odmah obavijestiti svog porodičnog ljekara ili apotekara.

- Također, pacijentima su putem web stranica proizvođači lijekova omogućili prijavu neželjene reakcije, a informacija se nalazi i na uputstvu za upotrebu lijeka koji se prilaže uz svako pakovanje lijeka. Zdravsteni radnici, apotekari i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet, putem ispunjenog obrasca za prijavu sumnje na neželjenjo djelovanja lijeka, prosljeđuju Agenciji putem pošte na adresu Glavnog ureda za farmakovigilancu i materiovigilancu u Mostaru, ulica Kneza Višeslava bb, putem glavnog protokola u sjedištu Agencije u Banjoj Luci ili na email: [email protected] - pojasnila je Čajić i dodala kako je svaku sumnju na neželjeno djelovanje lijeka važno prijaviti kako bi se pravovremeno reagiralo na neželjene reakcije, procijenio odnos koristi i rizika od primjene lijeka i unaprijedila zdravstvena zaštita pacijenta.

Dodajmo na kraju da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH jedina institucija iz naše zemlje koja ima pristup WHO-UMC bazi u koju se prosljeđuju prijave na neželjene reakcije na lijekove iz cijelog svijeta.