Glasanje je bilo tajno pa je javnost s ovog dijela jučerašnje sjednice komisije bila isključena. Ono što se uspjelo saznati jeste da su protiv toga da za Nikšića bude izrečeno da je bio u sukobu interesa bili Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Denis Zvizdić (NiP), Radovan Kovačević (SNSD). 

Većina članova komisije bila je protiv bilo kakve odluke za Pelidiju, a kada je u pitanju Kodrić, protiv toga da mu bude izrečeno da je u sukobu interesa bili su također Zvizdić, Kovačević, a Cvitanović je bio suzdržan, odnosno nije bio za. 

Na ovoj komisiji odluke se donose ako su za najmanje dva člana iz reda svakog od tri konstitutivna naroda. Komisija ima devet članova, od čega šest parlamentaraca gdje su po dva iz svakog od konstitutivnih naroda, i tri su člana rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije Bosne i Hercegovine (APIK), koji također dolaze iz različitih konstitutivnih naroda. 

Nije poznato čiji je glas kod ovih odluka bio presuđujući. 

Iz same rasprave mogli su se čuti razlozi zbog čega se nije glasalo za predložene odluke, pa su postupci obustavljeni. 

Kodrić je član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a bio je i ovlašteno lice Preporoda koje se finansiralo iz budžeta u iznosu većem od 50.000 KM.

Zvizdić je prokomentirao da Kodrić nije imao nikakva ovlaštenja, a i podnio je ostavku jer mu nije bila namjera da bude u sukobu interesa.

Nermin Nikšić bio je državni zastupnik u periodu 2018-2022, a od marta 2020. je njegov sin suvlasnik i direktor firme iz Konjica koja je dobila pomoć iz kantonalnog budžeta u iznosu većem od 5.000 KM, koji je granica postavljena u Zakonu o sukobu interesa u institucijama BiH.

Cvitanović, Zvizdić i Kovačević su "obrazložili" da firma Nikšićevog sina nije isporučivala robu ni usluge već se kao i sve druge javila na javni poziv za dobijanje pomoći u vrijeme pandemije koronavirusa.

Sličan "princip" je bio i kod Pelidije. Ona je član Žalbenog vijeća, a ujedno član Nadzornog odbora privatne firme Arcelor Mittal Zenica, koja je dobila 700.000 KM pomoći resornog federalnog ministarstva. Argument Radeta Ristovića, zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije, koji je član Komisije, da Pelidija ne treba biti kažnjena je bio da je ona u Nadzornom odboru kao predstavnik Vlade FBiH koja ju je tu postavila, te da je za pomoć federalnog ministarstva prijavilo 388 firmi i sve su dobile pomoć, kao i da Nadzorni odbor ne odlučuje o apliciranju.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa jučer je odlučila o umanjenim sankcijama u odnosu na predložene za zamjenicu direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine Irene Šiško i generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije Draška Milinovića. Njima će od plaće biti odbijeno deset posto, i to Petroviću mjesec dana, a Šiško i Milinoviću šest mjeseci. Bilo je predloženo odbijanje 20 posto od plaće na šest mjeseci za Šiško, a za Milinovića odbijanje čak 50 posto plaće, također na period od šest mjeseci.

Protiv prvobitno predložene sankcije za Šiško bili su, prema informacijama, Slavko Matić (HDZ) i Damirka Mioč, zamjenica direktora APIK-a, čime nije bilo dovoljno glasova članova komisije iz reda hrvatskog naroda. 

Protiv prvobitno predložene sankcije za Milinovića bili su, prema informacijama, Kovačević i Ristović, zamjenik direktora APIK-a, dok je Mira Pekić (PDP), koja i predsjedava Komisijom za odlučivanje o sukobu interesa, bila za, ali je ipak bilo nedovoljno glasova iz reda srpskog naroda. 

VEZANI TEKST - Nikšić, Dodik, Hurtić, Milinović...: Zbog sukoba interesa neko kažnjen, neko pomilovan, a neko čeka na red

Šiško je zamjenica direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a njen suprug je bio direktor privatne firme iz Livna koja je sklapala ugovore ili poslovala sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM. Zakon je postavio 5.000 KM kao granicu, s tim da su ugovori sklapani na daleko veće iznose, pa je spomenuto i više od 200.000 KM.

Milinović je generalni direktor RAK-a, a bio je i ovlašteno lice Teniskog saveza RS-a koji se finansirao iz budžeta i to 2020. godine u iznosu od 324.000 KM; 2022. godine tri miliona KM, a 2023. čak 12,5 miliona KM.

Komisija je jučer odlučila i da neće nikako biti pokrenut postupak utvrđivanja sukoba interesa protiv Jelene Račić, člana Ureda za razmatranje žalbi BiH. Prijavu protiv nje podnio je Transparency International BiH jer je glasala o odbijanju žalbe grupe ponuđača u postupku javnih nabavki gdje je pobijedila firma Prointer. Prijava je podnesena jer je sestra Jelene Račić zaposlena u Infiniti international grupi, čiji je član Prointer. Za ovakvu odluku o pokretanju postupka nije bilo većine glasova, i to opće, ne samo etničke većine. 

Na samoj sjednici Komisije raspravu u "korist" Račić vodili su Ristović i Kovačević.

Mira Pekić (PDP), predsjedavajuća Komisije, prokomentirala je da je ona glasala za svaku od predloženih odluka koje su bile na sjednici, ali i da je evidentno nepoznavanje zakona od nekih članova Komisije.