Program je počeo odavanjem počasti svim žrtvama ratnih zločina na području bivše Jugoslavije, stradalim nevinim civilima u Ukrajini i cijelom svijetu.

Otvorena izložba je nastala kao plod projekta u kojem su partneri bili Grad Sarajevo, Informativni centar u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Udruženje obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak, JP Sarajevo i Festivala MESS.

Otvaranju izložbe prisustvovao je i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, te predstavnici vlasti, akademske zajednice, udruženja žrtava i umjetnici.

Zamjenica gradonačelnice Grada Sarajeva Anja Margetić istakla je da je izložba postavljena u Vijećnici koja je simbol borbe i otpora i prkosa tokom najteže opsade jednog glavnog grada u srcu Evrope.

- Danas smo se ovdje okupili da obilježimo 28. godišnjicu genocida u Srebrenici i da odamo pietet žrtvama i njihovim porodicama, ali i da podržimo majke Srebrenice u njihovoj neumornoj borbi za istinu i pravdu - kazala je Margetić.

Istakla je kako danas otvorena izložba predstavlja svjetionik koji osvjetljava put ka budućnosti, ali samo ukoliko smo spremni prihvatiti događaje iz prošlosti i suočiti se s njima.

- Ova izložba predstavlja neumorno istraživanje fotografa Dekonincka dok na svom putovanju dokumentuje sjećanja na rat u BiH i njegovim utjecajima na bh. društvo danas. Ovo je priča o susretu sa ljudima koji su preživjeli rat, mjestima gdje su se zločini dogodili i tragovima koji su ostali. Nama i budućim generacijama ostaje da njegujemo i nadograđujemo historijsko naslijeđe tribunala, da tragamo za istinom i pravdom jer jedino znanje i prihvatanje sudski utvrđenih činjenica jeste pravi put borbe protiv revizionizma i negiranja zločina i genocida - kazala je Margetić.

Autor izložbe Dekoninck istakao je da bio pogođen prizorima iz rata u BiH početkom 90-tih godina i da to nikada nije zaboravio te je dodao da je baš zato 2020. godine pokrenuti projekt jačanja sjećanja na rat i genocid u Srebrenici.

Fabric Dekoninck i Christian Schmidt (Foto: Anadolija)

- Tokom duže od dvije i po godine sam posjećivao stvarne lokalitete gdje se genocid dogodio, logore, mjesta egzekucije, grobnice. Tokom tog perioda sam upoznao svjedoke i prikupio njihova svjedočenja. Moj rad želi kroz fotografiju prikazati realnost genocida mimo statistika. Bavio sam se i utjecajem genocida na lokalno stanovništvo u Srebrenici danas - kazao je Dekoninck.

Ističući da svojim fotografijama ne želi samo odati počast žrtvama, Dekoninck je kazao da istodobno želi i pokazati da je to naša zajednička historija koja ne može biti izbrisana. Zahvalio se preživjelim žrtvama genocida u Srebrenici koje su mu svojim svjedočenjem otkrili svoje najdublje i nezacijeljive rane.

- U Srebrenici je bio genocid i ja želim da moje fotografije osiguraju dokaze za svakog ko bi i pomislio da to negira - poručio je Dekoninck.