VEZANI TEKST - Forto objavio rat CIPS-u, ali u FBiH, kaže da će probati i u RS-u

IDDEEA naglašava da se u konkretnom slučaju ne radi o donošenju novog propisa.

Navode kako je cilj nadležnih institucija da se na osnovu postojećih zakonskih i podzakonskih akata u okviru međuinstitucionalne saradnje, svake u okviru svojih nadležnosti da se građanima Bosne i Hercegovine kao i bankarskom sektoru na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, omogući lakše i brže obavljanje potrebnih usluga i poslovnih procesa.

- Dakle, s obzirom na to da su postojeći propisi vezani za konkretno evidencije prebivališta Bosne i Hercegovine važeći i isti za bilo koji nivo vlasti u Bosni i Hercegovini, otvorena je mogućnost da se usluge provode u oba entiteta pod jednakim uvjetima – kažu iz IDDEEA-e.

Kako dodaju, nadležne institucije ovo pitanje žele riješiti kroz "međuinstitucionalnu saradnju kroz provođenje važećih propisa".

- U tom smislu nije potrebno pribavljati dodatna mišljenja. U potpunosti uvažavamo stavove i mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini. Također, apsolutno poštujemo i nadležnosti te agencije kao i mjere koje poduzimaju u cilju pravilne i zakonite primjene Zakona o zaštiti ličnih podataka – navode iz IDDEEA-e, ali mišljenje o ovom pitanju nisu zatražili.

- Nisu pribavljena mišljenja ali su ona poznata kroz ranije izrečene mjere u postupcima razmjene podataka s bankama putem web servisa. U ovom procesu posvećena je dužna pažnja da ta mišljenja ne budu u koliziji s novim mogućim rješenjima – pojašnjavaju.

Ponavljaju da se ne radi o uspostavi novog propisa na osnovu kojeg bi se zamjenila i ukinula upotreba CIPS potvrde već da u ovom postupku "nadležne institucije nastoje da poboljšaju usluge građanima Bosne i Hercegovine kroz nove servise".

- Prilikom uvođenja ovih usluga sve institucije uključene u ovaj proces imaju primarnu ulogu da na zakonit način i na najvišem nivou primjene odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini u smislu zaštite ličnih podataka. Istovremeno cilj je i da se omogući efikasno i zakonito obavljanje poslova bankarskog sektora u procesu identifikacije klijenata a što prepoznaje i sam Zakon o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini na način da se lični podaci mogu dijeliti kako bi se obavili poslovi u okviru zakonom utvrđene nadležnosti ili ostvarili zakoniti interesi treće strane.

Postoje osigurani preduvjeti i zaključeni sporazumi s entitetskim agencijama za bankarstvo, a isti služe u svrhu ispunjavanja zakonskih obaveza između ostalog i obaveza koje proističu iz Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Navedeni preduvjeti predstavljaju zakonita rješenja u smislu zadovoljavanja pravnih osnova u pogledu svrhe prijenosa podataka, a ispunjeni su i potrebni uvjeti koje propisuju tehnička i operativna pravila s ciljem sigurne razmjene podataka – obrazlažu iz IDDEEA-e.

Zaključuju kako svim institucijama, pravnim subjektima kao i građanima "osnovni cilj treba biti da se sve usluge mogu ostvariti na zakonit, brz, efikasan i ekonomičan način, što su ujedno i osnovni principi uspostave digitalnih usluga".

Nadležnosti Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine su jasno precizirane u odredbama zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine.

Prema odredbama navedenog zakona, IDDEEA je nadležna za vođenje odgovarajućih evidencija, između ostalog i evidencije prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine.

Osnovna svrha ove evidencije je provođenje Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine. IDDEEA je nadležna da tehnički dizajnira i formira evidencije, da održava i upravlja bazama podataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su definirane zakonom o Agenciji i informacionih sistema, putem kojih se pristupa navedenim evidencijama, kao i da osigurava adekvatnu infrastrukturu, posebne uvjete za rad i zaštitu podataka, te druge tehničke preduvjete za nesmetano funkcioniranje baza podataka koje su u njenoj nadležnosti i baza podataka koje su u nadležnosti drugih ministarstava, institucija i organa na njihov zahtjev i u skladu sa zakonom.

Podatke u navedenu evidenciju dostavljaju izvorni organi, tj. nadležni organi u Federaciji BiH kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, u Republici Srpskoj Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a i u Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine nadležni organ koji funkcionalno djeluje kao državna institucija, a na osnovu člana 12. Zakona o prebivalištu i boravištu građana Bosne i Hercegovine.

Pravilnikom o postupku prijave i odjave prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine, obrascima i evidencijama prebivališta i boravišta propisuju se postupak prijave i odjave prebivališta i boravišta državljana BiH i boravišta raseljenih lica, promjene adrese stana, obrasci, njihov sadržaj, evidencije i druga pitanja. Odredbom člana 9.stav (2) navedenog Pravilnika propisano je da državljaninu BiH koji ima prebivalište odnosno boravište na području BiH, na njegov zahtjev izdat će se uvjerenje o prebivalištu odnosno boravištu iz evidencije prebivališta, odnosno boravišta koja se vodi kod nadležnog organa, na obrascu PBA-4. Dakle, obrazac PBA-4 predstavlja tzv. CIPS prijavu o prebivalištu.

Navedeni obrazac izdaju nadležni organi - MUP-ovi, pojašnjavaju iz IDDEEA-e.

VEZANI TEKST - Forto već ima problem u najavi, ukidao bi nosanje CIPS-ovih potvrda bankama, ali Agenciju za zaštitu ličnih podataka nije pitao

Pitali smo ih ko od građana BiH može tražiti CIPS-ovu potvrdu o prebivalištu, osim MUP-a koji ima pristup, te na osnovu kojih zakonskih osnova se mogu tražiti.

- IDDEEA nema nadležnost preispitivanja niti nadzora propisa prema kojima se vrši način upisa podataka u evidenciju prebivališta ili njihovog izdavanja iz ove evidencije. Nismo u mogućnosti precizno odgovoriti na vaše pitanje u pogledu ko od građana (institucije, javni organi ili privredna društva i sl.) može tražiti potvrdu o prebivalištu te na osnovu kojih zakonskih osnova.

Prema našem mišljenju, da bi građanin BiH bio u obavezi da dostavi ove dokaze onome ko to od njega zahtjeva, moraju biti ispunjene određene pretpostavke a to su: pravni osnov za korištenje i upotrebu (propisan zakonom ili nekim drugim propisom i aktom), svrha, vrijeme korištenja i cilj. Također, oni koji traže od građana ove podatke i dokaze, trebaju osigurati da se podaci obrađuju na zakonit način i da obrada zadovoljava osnovne principe utvrđene Zakonom o zaštiti ličnih podataka – naveli su u odgovoru.