U skladu sa članom 2. Zakona o pravima boraca vojnih invalida i porodica poginulih boraca RS-a, borac je osoba koja je: a) učestvovala u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u sastavu oružanih snaga i snaga državne sigurnosti SFRJ i vojnih formacija pod komandom tih snaga, u periodu od 17. augusta 1990. do 18. maja 1992. godine, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske, b) u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno Bosni i Hercegovini u periodu od 19. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske, vršila vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske.

Odakle u Zakonu 17. august 1990. godine, kada je rat na prostoru bivše SFRJ zvanično počeo 28. juna 1991. godine, napadom agresorske JNA na Sloveniju? I ko to sve prima mjesečne "boračke" naknade od novca građana Bosne i Hercegovine?

Srbi su 1990. godine protivustavno proglašavali svoje teritorijalne autonomne oblasti u područjima gdje su činili relativnu i apsolutnu većinu u Hrvatskoj.

U Kninu su usred turističke sezone balvanima na cesti zaustavili promet ljudi, dobara i kapitala iz sjeverne u južnu Hrvatsku, preuzeli policijsku vlast i etnički čistili teritoriju pod srpskom kontrolom od hrvatskih građana.

Takozvana "balvan revolucija" ili pobuna Srba u Hrvatskoj počela je 17.8.1990. godine. Sve se to dogodilo 78 dana nakon što je došlo do demokratske smjene vlasti u Zagrebu.

"Balvan revolucija" je imala za cilj isprovocirati hrvatske vlasti da reagiraju silom ili da vrše odmazdu kako bi JNA imala izgovor za vojnu intervenciju pod izgovorom čuvanja Ustava SFRJ. Vojnom intervencijom JNA srušila bi se nova demokratska vlada Hrvatske, koja nikako nije odgovarala planovima Slobodana Miloševića.

Na suđenju Miloševiću u Hagu 2002. godine za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj 1991. godine svjedok optužbe pod kodnim brojem "C-061" (bivši dužnosnik tzv. krajinske vlasti" Milan Babić) tvrdio je kako je Beograd, nakon izbijanja srpske "balvan-revolucije" u Hrvatskoj 17. augusta 1990. finansijski integrirao područje tzv. SAO Krajine u svoj platni sistem, a policijske snage hrvatskih Srba direktno finansirao gotovinom.

Haško tužilaštvo uvelo je u proces niz dokumenata srpske paradržave u Republici Hrvatskoj kojima dokazuje veze Beograda i pobunjeničkog Knina. Svjedok Milan Babić je opisao kako su se Srbi u Hrvatskoj politički organizirali u političku partiju SDS i kako su sarađivali s vođstvom bosanskih Srba, Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić, Nikolom Koljevićem...

Potvrdio je i kako je MUP tzv. SAO Krajine djelovao "pod instrukcijama" Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, a da je tokom 1990. u Kninu s Milanom Martićem viđao i tadašnjeg načelnika državne sigurnosti Srbije Jovicu Stanišića. Svjedok je kazao i da se oružje prvi put organizirano dijelilo 17. augusta 1990. godine u policijskoj stanici u Kninu.

Mjesečne boračke naknade i invalidnine primaju dakle svi oni koji su 1990. godine učestvovali u "balvan revoluciji" u Kninu, potom u agresiji na Sloveniju, Hrvatsku...

Također, prema ovom zakonu, boračke naknade imaju i strani plaćenici koji su se borili u jedinicama Vojske RS-a, Rusi, Grci...

Član 15. je regulirao i njihova prava:

Status i prava propisana ovim zakonom mogu ostvariti državljani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, a strani državljani i osobe bez državljanstva samo ako ih ne ostvaruju u državi čiji su državljani ili u državi na čijoj teritoriji imaju prebivalište.