Centralnoj izbornoj komisiji BiH su svezane ruke, te planirane aktivnosti ne mogu provoditi. Međutim, CIK, iako su žestoki pritisci na ovu instituciju, neće donositi odluku o eventualnom odgađanju izbora, jer se radi isključivo o političkoj blokadi, a u pitanju je samo jedan čovjek- ministar finansija Vjekoslav Bevanda.

VEZANI TEKST - SAD i Britanija osuđuju HDZ i Čovića, Sattler štiti svog "šampiona EU integracija"

Ukoliko se ostvari scenarij i izbori se ne održe 2. oktobra, Bosna i Hercegovina će ući u najneizvjesniji period od 1995. godine.

Žestoka diplomatska bitka vodi se trenutno preko naše zemlje. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji sebi gradi put ka jednoj od visokih pozicija u Briselu, izlobirao je da prvi put u posjetu našoj zemlji dođe predsjednik Evropskog vijeća inače bivši premijer Belgije Charles Michel, kako bi sa bh. liderima razgovarao o "stabilnosti u regionu u novom geopolitičkom kontekstu, te o napretku Bosne i Hercegovine u implementaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU".  

U BiH je boravio 20. i 21. maja. U petak 20. maja, prema nezvaničnim informacijama Faktora, ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda potpisao je i Dokument okvirnog budžeta (DOB) za period 2022-2024. godina i Nacrt budžeta za 2022. godinu, ali je u posljednji tren dobio signal stranačkog šefa Dragana Čovića da Vijeću ministara dostavi samo DOB, a Nacrt vrati u ladicu kako bi se nastavio dodatni pritisak da se prihvati HDZ-ov prijedlog načina raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Naravno, nije to iz Čovićeve glave, već su upute stigle od Plenkovića koji je sa Michelom i šefom Delegacije EU u BiH Johannom Sattlerom dogovorio plan.

Tokom dva dana boravka u našoj zemlji, te sastanaka sa Čovićem i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, Michel je nastojao progurati priču o još jednoj rundi razgovora u Briselu, a što je i Čović sam potvrdio.  

- Da li će to biti sastanak u Briselu vidjet će se, to treba zakazati neko od njih, a kako bi napravili jednu mapu puta kada je u pitanju evropski put BiH, u koji bi se stavila jedna dinamika – rekao je Čović nakon sastanka sa Michelom.

Dodao je da na sastanku nije bilo riječi o izmjenama Izbornog zakona, a one su, tvrdi Čović, teško izvodive u ovih pet mjeseci, do održavanja izbora 2.oktobra, s obzirom da nije postignut dogovor u posljednje dvije godine.

- Ali mi smo insistirali na tome da riješimo pitanje onih definicija popune Doma naroda koje je Ustavni sud stavio van snage i to će se svakako morati riješiti. Ne može se ići u izborni proces da ne znamo kako ćemo implementirati izborne rezultate. Sastanci će biti usmjereni ka tome kako stabilizirati odnose u BiH i olakšati ovu političku situaciju – rekao je Čović.

Istu priču ponovio je i hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman nakon što se u Zagrebu, dan nakon njegovog boravka u BiH, sastao sa Michelom.

- Teško da se izborni zakon može dogovoriti u ovih nekoliko mjeseci u izbornoj godini. A bilo je vremena. Najvažnije je da bi se do izbora dogovorili o raspodjeli mandata. Sada, a ne poslije izbora - komentirao je.

A raspodjela mandata, na temelju koje Čović i svi HDZ-ovci nakon Općih izbora 2018. sjede u federalnom i državnom Domu naroda, vršena je na temelju Uputstva koje je izdao CIK.

VEZANI TEKST - HDZ i SNSD odbili da se naloži Vijeću ministara da donese odluku o finansiranju izbora

Međutim, takav način ne zadovoljava Čovićeve apetite, a to je da se na novi način biraju delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH. Od 17 delegata iz reda hrvatskog naroda, njih 16 biralo bi se iz skupština kantona na način da se iz HNK biraju četiri, po tri iz SBK i ZHK, te po dva iz Livanjskog, Zeničko-dopbojskog i Posavskog kantona. Delegati hrvatskog naroda iz Tuzlanskog kantona, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog i Bosansko-podrinjskog kantona zajedno biraju jednog.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koji je HDZ uputio u proceduru 22. aprila usvojen je glasovima partnerskog im SNSD-a, na što je Klub Bošnjaka u Domu naroda BIH uložio vitalni nacionalni interes. Čović je odmah reagirao te Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavne osnove za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-639/22 od 22. aprila 2022. godine štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda.

O ovom zahtjevu Ustavni sud BiH će se izjasniti na dvodnevnoj plenarnoj sjednici koja počinje sutra, što govori da je Čović zabacio političku udicu na dvije strane – Plenković preko svojih EU prijatelja i Ustavni sud BiH kojim predsjedava Mato Tadić, za kojeg je javna tajna da je HDZ-ov igrač.

Vratimo se Michelu. Tokom njegovog boravka u Sarajevu, kako nezvanično saznaje Faktor, Sattlerova politička savjetnica je održala tajni sastanak sa dva člana CIK-a, od kojih je tražila da utječu na ovo tijelo da donese odluku o suspenziji Odluke od 4. maja kojom je utvrđeno da se Opći izbori održe 2. oktobra.

Međutim, takvo što nije im pošlo za rukom, jer CIK neće donijeti takvu odluku, te su se Michel i Sattler odlučili za plan B, da Bevanda u posljednji tren vrati u ladicu Nacrt budžeta.

Istovremeno, ambasador SAD-a Michael Murphy poručio je da bi bilo neustavno i antidejtonsko djelovanje da neko onemogući narodu ove države njihovo pravo na izbore. Američka ambasada u BiH je poručila da je odluka HDZ-a da blokira finansiranje izbora na nedavnoj sjednici Vijeća ministara bila neodgovorna i neopravdana.

I poruka britanskog ambasadora Matta Fielda na istom je fonu kao i američka.

- Odluka HDZ-a BiH da blokira finansiranje izbora 2022. je neodgovorna i nedemokratska. Sve političke stranke imaju zakonsku i moralnu odgovornost da osiguraju održavanje izbora po rasporedu i da za to osiguraju uvjete. Demokratija ne smije biti talac internih razmirica – poručio je britanski ambasador.

VEZANI TEKST - Ambasadori upozorili: Nema opravdanja za blokadu izbora, predloženo da Vijeće ministara sutra donese odluku o novcu

Plenković i Čović i dalje računaju na podršku Michela i Sattlera, ali u diplomatsku bitku uključuju se aktivno Britanci i Nijemci. U Sarajevu je već specijalni izaslanik premijera Velike Britanije za Zapadni Balkan Stuart Peach, a sutra stiže i šefica diplomatije Liz Truss.

Tokom boravka u BiH održat će sastanke sa članovima Predsjedništva BiH i ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.

I Peach i Truss vrše pritisak na predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju, ali i Čovićevog ministra finansija Vjekoslava Bevandu da mora biti usvojen budžet i osiguran novac za Opće izbore.

Kao i Britanci, i Nijemci smatraju da izbori moraju biti održani, te je u posjetu našoj zemlji najavljen i dolazak njemačkog kancelara Olafa Sholzca.

Britansko-njemačka diplomatska ofanziva trebala bi dati vjetar u leđa i visokom predstavniku Christianu Schmidtu, koji u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma može iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti budžet za 2022. godinu.