Predlagač zakonskog rješenja je Ministarstvo vanjskih poslova BiH (MVPBiH), koje je napravilo određene amandmane slijedom zaključaka na predstavljeni Prijedlog zakona usvojen od Vijeda ministara BiH tokom maja 2023. godine. U odnosu na Nacrt, koji je predložen od prethodnog saziva Vijeća ministara BiH, te Prijedlog zakona koji je upuden u parlamentarnu proceduru, uočljive su pojedine razlike, saopćio je Centar za sigurnosne studije.

- Najsenzitivnija promjena vezana je za nadležnosti MVP-a BiH iz kojih je izbačena odredba o saradnji s dijasporom, a konzekventno i djelokrug rada diplomatskih predstavništava iz kojeg je izostavljen dio o razvoju saradnje s dijasporom iz BiH te briga o očuvanju njihovog nacionalnog i kulturnog identiteta. Osim veoma negativne poruke našim građanima i udruženjima u inostranstvu, koji održavaju bliske odnose s našim diplomatama, ovakva odredba značit de i koliziju sa Zakonom o Vijedu ministara koji u okviru nadležnosti MVP-a BiH predviđa i saradnji s iseljeništvom - navode iz CSS-a.

Druga novina, kako ističu, odnosi se na brisanje člana o strukturi zaposlenih koja je previđala nacionalnu strukturu u skladu s posljednjim popisom stanovništva u BiH.

- Da li je intencija predlagača bilo nastojanje približavanja strukture MVP-a BiH građanskom konceptu ili održavanju statusa quo, vjerovatno ćemo saznati tokom diskusija u parlamentu. Napomenuli bismo da je trenutna procentualna zastupljenost srpskih predstavnika veća u odnosu na zadnji popis, hrvatskih kvalitativno povoljnija i ukupna podzastupljenost bošnjačkih predstavnika u strukturi, izuzev na pozicijama uposlenika sa srednjom stručnom spremom. Evidentan je i manjak uposlenih koji se izjašnjavaju kao ostali - napominju u saopćenju.

U odnosu na izvorni Nacrt zakona, nastavljaju, brisano je i nekoliko članova koji se odnose na unutrašnju organizaciju MVP-a BiH, s obrazloženjem da će se taj dio regulisati Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

- Ova argumentacija može biti prihvatljiva, ali će to značiti i da će se morati ponovno pregovarati o nekim odredbama koje su bile politički usaglašene. U prvom redu to je osnivanje Centra za diplomatsku obuku, uspostavu kulturno-informacionih centara pri ambasadama u svrhu jačanja javne diplomatije ili uvođenje i definisanje Kolegija ministarstva kao formalnog organa u strukturi rukovođenja ministarstvom - naglašavaju.

Nesporan je, dodaju, značaj i razlozi donošenja jednog ovako bitnog zakona za vanjskopolitičko profiliranje BiH.

- Napomenuli bismo da je Centar za sigurnosne studije, još 2006. godine, u svojoj analizi "Funkcionalnost i efikasnost djelovanja MVP-a BiH", ukazao i zastupao mišljenje o neophodnosti donošenja jednog ovakvog sistemskog zakonskog rješenja. Njim bi se trebala generalno definisati oblast vanjskih poslova, objediniti postojeda privremena rješenja, ograničiti diskreciono pravo rukovodilaca te urediti i definisati normativne odredbe u smislu funkcionalnosti same institucije, ali i
detaljno urediti prava i obaveze uposlenih u ovoj značajnoj instituciji - ističu iz CSS-a i zaključuju:

- Pred zastupnicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini BiH sada je veoma kompleksan zadatak da definišu konačni izgled predloženog zakonskog rješenja i svojim odgovornim i stručnim pristupom oblikuju odredbe koje de biti funkcionalne i održive te koje de značiti dodatni iskorak BiH na njenom putu evropskih integracija.