open-navfaktor-logo
search
Intervju za BBC
Arminka Helić: Fotografiju logoraša još imam na mobitelu, želim da pamtim
Podsjetila je da je JNA početkom rata blokirala radijske i televizijske stanice, te označila kuće nesrba i otvorila prostor paravojnim formacijama koje su, kako je kazala, silovale, razdvajale i ubijale
14.10.2019. u 08:57
get url
text
Arminka Helić
Arminka Helić

Baronesa Arminka Helić je bila u ranim 20-im godinama kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu. U London je stigla 1992. godine, a sa sobom je od "imovine" imala samo kožnu jaknu. Tih se trenutaka, kao i odrastanja u Gračanici i početka rata u BiH, Helić prisjetila tokom razgovora za BBC Radio 4.

Pojašnjavajući kako je odrasla u multietničkom okruženju, Helić ističe da nikada nije mogla ni pomisliti da bi joj komšije ili prijatelji mogli nanijeti zlo. Podsjetila je da je JNA početkom rata blokirala radijske i televizijske stanice, te označila kuće nesrba i otvorila prostor paravojnim formacijama koje su, kako je kazala, silovale, razdvajale i ubijale.

- Teško ranjeni muškarac iz Doboja je poslan da dostavi poruku u moj rodni grad Gračanicu, da se predamo. On je imao listu porodica koje će prve biti ubijane, a moje prezime je bilo na listi. Otac je odlučio da će on ostati, a da ćemo mi otići. Dovezeni smo do granice sa Hrvatskom. Mostovi na granici su već bili porušeni, pa smo prešli rijeku Savu na skeli. Moja sestra i ja smo bile odvojene od ostatka porodice. Baš kada smo trebale preći, počelo je granatiranje i to je bio prvi zvuk rata kojeg sam čula, a da to nije preko TV-a, preko nekoga ko mi je pričao kako to izgleda – ispričala je Helić opisujući zvuk granate.

Svoje iskustvo je utjecalo na njen rad u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije, naročito s aspekta odnosa prema izbjeglicama.

- Biti izbjeglica nije pitanje izbora. Natjerani ste da bježite – kazala je Helić.

Nakon bijega u Hrvatsku, Arminka Helić i njena sestra su došle u Sloveniju, u kojoj je ostala nekoliko mjeseci, nadajući se da će se vratiti kući.

- Ali u to vrijeme, a to je juli i augustu 1992. godine, novinar Guardiana Ed Vulliamy i novinarka ITV-a Penny Marshall, novinarka Guardiana Maggie O'Kane su otkrili koncentracione logore u Bosni i tu poznatu naslovnicu magazina Time, koju još uvijek imam na svom mobitelu, na kojoj je čovjek, kojem se vide kosti, iza žice – izjavila je Helić.

Na pitanje zašto tu fotografiju čuva na telefonu, kazala je da to radi "da bih pamtila".

- Ne želim zaboraviti. Željela sam biti tu jer to sam ja, to je dio mene – izjavila je Helić.

U London ju je odvela Miloška Knott, supruga bivšeg britanskog ministra Johna Knotta, a na aerodrom Heathrow je sletjela u oktobru 1992. godine. U Velikoj Britaniji su u to vrijeme smatrali da u BiH "svi mrze sve", što je ona pokušavala demantirati. Među političarima ju je inspirirala bivša premijerka Margaret Tacher.

- Kada su svi željeli distancirati se od stradanja u Bosni, ona je bila veoma aktivna i jasno je vidjela da je uzrok nestabilnosti bio Beograd i nacionalistička politika predsjednika Miloševića, veoma je jasno pozivala na akciju. Imala sam u nekoliko navrata privilegiju da je upoznam – ispričala je Helić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.