VEZANI TEKST - Zašto još nemamo novi zakon o zaštiti potrošača BiH: Ekspertice napustile Sarajevo...

Ovim se krši i zakon imajući u vidu da je Zakon o zaštiti potrošača BiH propisao obavezu da se Vijeće za zaštitu ptrošača sastaje najmanje četiri puta godišnje. Vijeće za zaštitu potrošača je jedan od nosilaca zaštite potrošača, kako je zakonom definirano, a činjenica da petu godinu ne funkcionira pokazuje i kako se vlast odnosi prema građanima.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nedavno je predložilo izmjenu odluke o imenovanju članova Vijeća kako bi ono bilo popunjeno. Predlaže se izbor čak 13 od 15 članova Vijeća za zaštitu potrošača BiH. Jedan od razloga popune je taj što je predsjedavajući Vijeća preminuo, i to prije četiri godine i deset mjeseci. Veći broj članova se mijenja zbog isteka mandata u državnim institucijama čiji predstavnici čine Vijeće ili zbog penzionisanja. Nekim je mandat istekao i prije pet mjeseci.

- Više nikad, od kada je bivši ministar Šarović završio mandat, ovaj novi nije sazvao Vijeće za zaštitu potrošača BiH. Smatra ga vjerovatno nevažnim. To nam govori da je opstrukcija na nivou države, njega i njegove stranke (SNSD). Njima ne treba država, zakon – ocijenio je Omerbašić.

Rekao je da je Vijeće važno.

- Mi vidimo gdje su problemi na terenu i otvaramo vidik ministrima da kroz zakon riješe probleme. A problema je masa. Ja sam u Odžaku, blizu granice. Ulazi krompir nepregledan, treće klase i slično i dosta je tave robe. Ulazilo je ulje za jelo raznih vrsta, koje razvodne. O kvalitetu se vodi računa svugdje, ali ne i u BiH. Cijene stalno rastu. Inflacija je kad se čaša prelije. Ali kada se posije, kada imate svoju robu, cijene idu niže. To Vijeće radi, predlaže, ali oni to ne znaju. Stranke postavljaju pogodne ljude koji nemaju veze sa realnosti, i u kantonima i svugdje. Dođe čovjek iz štamparije da vodi privedu, ili nastavnik da vodi zaštitu okoliša – istakao je Omerbašić.

Kazao je da je bio član Vijeća za zaštitu potrošača BiH jer poznaje materiju, ekonomista je i radio je cijeli život na pitanju uvoza i izvoza.

Komentirajući prijedlog za popunu Vijeća, Omerbašić je kazao da je džaba ako se Vijeće ne koristi.

- Problema je more i niko ih ne rješava – dodao je Omerbašić.

VEZANI TEKST - Pitanje od milion dolara: Kakvu hranu jedu Bosanci i Hercegovci?

Vijeće za zaštitu potrošača BiH počelo je raditi u februaru 2008. godine, a dosad su održali 45 sjednica, daleko manje od zakonom propisanog broja ako se uzme u obzir da moraju imati četiri godišnje.

Zakonom su propisane i nadležnosti Vijeća, a odnose se između ostalog na predlaganje na usvajanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine državnog godišnjeg programa za zaštitu potrošača i praćenje njegovog izvršavanja. Posljednji takav program, sudeći prema objavljenim dokumentima u Službenom listu BiH, utvrđen je za 2019. godinu.

Osim predstavnika udruženja potrošača, članovi Vijeća su predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koji predsjedava ovim tijelom, zatim Konkurencijskog vijeća BIH, Ureda za veterinarstvo BiH, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, Agencije za statistiku BiH, Instituta za standardizaciju BiH, Instituta za mjeriteljstvo BiH, Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, Federalnog ministarstva trgovine, Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta.