Predstavnici Udruženja "Srce za djecu oboljelu od raka" u Federaciji BiH ovih dana ponovo će aktualizirati inicijativu "Roditeljska pratnja" koju su još 2017. podnijeli Federalnom parlamentu, a potom je ponovo aktivirali 2022, da se roditeljima oboljele djece omogući plaćeno bolovanje.

Želja im je, kako nam je kazala Jasna Vatreš, socijalna radnica u Udruženju, da se zaposlenim roditeljima omogući ostvarivanje prava na bolovanje tokom dijagnostike i aktivnog liječenja djece.

- Tražimo da roditelji dok su na bolovanju imaju pravo na sto posto zarade od plaće te da se ukine prisustvo roditelja na komisiji za bolovanje, odnosno da se bolovanje može otvoriti na osnovu dijagnoze koju propiše i potpiše hematoonkolog koji liječi dijete. Kad roditelj prvi put odlazi na bolovanje, ono po zakonu traje 42 dana, ali je onda svaki mjesec dužan dolaziti na komisiju i dokazivati da ima bolesno dijete. To je zaista veliki problem, naročito ako je roditelj zajedno sa djetetom koje je, zbog nemogućnosti liječenja u BiH, izmješteno u inozemstvo. Sve to prate dodatni troškovi - ističe Vatreš.

Cilj inicijative je da Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH prepozna roditelja djeteta oboljelog od maligne bolesti, a ne da se "povlači njega teško oboljelog pacijenta".

Iz Udruženja ističu kako se ne radi o velikom broju roditelja, te da je riječ o desetak njih sa područja cijele FBiH.

- Mi smo to 2022. godine uputili u Federalni parlament koji je tražio da Federalno ministarstvo zdravstva prikupi podatke od kantonalnih ministarstava i zavoda zdravstvenih osiguranja, koliko su saglasni s tim, odnosno koliko će to opteretiti budžet - ističe Vatreš.

O istoj inicijativi razmišljaju i oboljeli od malignih bolesti u FBiH. Natjerala ih je muka i neimaština, jer država malo ili nikako obraća pažnju na najteže bolesnike. Svjesni su da je to veliki korak, ali kako kažu, jednom se mora krenuti.

Sead Sefić, predsjednik Udruženja oboljelih od karcinoma prostate u FBiH, kaže da ima informaciju od svojih članova koji su na bolovanju, da im se od plaće svaki mjesec odbija oko 20 posto, što iznosi oko 200 KM, ako je primjera radi, plaća 1.000 KM. Ali to nije sve, iznos je daleko veći, jer osoba koja je na bolovanju, nema pravo ni na topli obrok niti na naknade za prijevoz.

- Većina ljudi u ovoj državi, koja pošteno živi, ionako se muči sa preživljavanjem, a zamislite kako je tek bolesnima kojima se od mizernog primanja odbije po nekoliko stotina maraka. Niko ne obraća pažnju na to da su oni ustvari u materijalnoj potrebi, jer mnogi daju zadnju marku, dižu kredite, prodaju ono što imaju kako bi kupili lijek da produže život - navodi Sefić.

I Enida Glušac, predsjednica Udruženja osoba oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa", kaže kako su primanja njihovih članica u toku bolesti znatno niža, a troškovi daleko viši.

- Pacijentice koje imaju sreću da ne moraju kupovati lijek, moraju kupiti suplemente, ortopedske dodatke, razne kreme te brojne druge stvari koje inače ne bi morale da su zdrave. Osim toga, oboljela žena mora promijeniti i prehranu, koja mora biti kvalitetnija i raznovrsnija, a to odmah znači da je skuplja. Nije to prehlada zbog koje ste otišli na bolovanje, nego se radi o bolesti koja iziskuje jako puno sredstava. Naravno, da mi sada imamo puno prioritetnije pitanje - a to je pravo na lijek, ali bilo bi zaista lijepo kada bi se, promjenom zakona ili nekim drugim putem, i na taj način moglo olakšati pacijentima - kaže Glušac.

U Federalnom ministarstvu zdravstva kažu kako još nisu zaprimili inicijativu za izmjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, a u vezi s prijedlogom da onkološki pacijenti, koji su na bolovanju, dobijaju punu plaću bez odbitaka.

- U slučaju da Federalno ministarstvo zdravstva zaprimi inicijativu, kojom se predlažu izmjene i dopune Zakona, a s obzirom da je zdravstvo u podijeljenim nadležnostima između Federacije i kantona, mi ćemo je proslijediti kantonalnim ministarstvima zdravstva, uključujući i nadležne zavode zdravstvenog osiguranja, radi pribavljanja mišljenja o mogućnostima za izmjenu Zakona. Ukoliko većina kantona prihvati inicijativu, pristupa se donošenju izmjena i dopuna Zakona, što podrazumijeva uobičajenu proceduru usvajanja na Vladi FBiH, kao i u oba doma Parlamenta FBiH - navode iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Kada je riječ o onkološkim pacijentima koji rade kod privatnika, iz ministarstva ističu "da Zakon o zdravstvenom osiguranju ne pravi razliku između uposlenih u privatnom i državnom sektoru, odnosno da su prava ista za sve pacijente, bez obzira ko im je poslodavac".

Ministar zdravstva KS Enis Hasanović kaže kako će "rado podržati da roditelji oboljele djece dok su na bolovanju primaju puni iznos plaće".

- Ni to im nije dovoljno, treba im dati dodatak, a ne oduzimati od plaće. To je toliko jasno i potrebno da nemam nikakve dileme oko toga. Što se tiče onkoloških pacijenata, apsolutno sam za to da im se sve olakša što može - naglasio je Hasanović.

Svaki kanton ima svoje zakonske regulative, a mnoga ministarstva zdravstva zajedno su sa ministarstvom rada i socijalne politike, što prema riječima Vatreš, dodatno komplicira ostvarivanje prava roditelja bolesne djece.

- Udruženje ne može podnijeti inicijativu, to mora uraditi neko iz zakonodavne vlasti da se iznađe rješenje i uvrsti u zakon. Mi smo u februaru imali okrugli sto na ovu temu, prisutni su bili i neki zastupnici koji su saslušali naše probleme i pružili nam podršku. Čekamo sjednice Parlamenta FBiH, jer ovo pitanje moraju usvojiti oba i Zastupnički i Dom naroda Parlamenta. Zanima nas da li je Federalno ministarstvo dobilo povratne informacije od kantona. Vidjet ćemo šta nas čeka, ali odustati nećemo - kazala je Vatreš.