Vrijednost vitamina C kao izuzetno korisnog sredstva u prevenciji i liječenju mnogih bolesti je odavno poznata. Međutim o njemu najčešće razmišljamo kao o sredstvu za olakšavanje simptoma prehlade.

Vitamin C ili askorbinska kiselina jedan je od najviše istraživanih vitamina u svijetu. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi, a osim što jača otpornost organizma prema virusnim i baterijskim infekcijama, djeluje protiv alergija, bolesti disajnih organa i niza drugih oboljenja.

Također, igra značajnu ulogu u stvaranju kolagena - proteina neophodnog za regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba te za zdrav i mladolik izgled kože.

Otkriće vitamina C možemo zahvaliti mađarskom fiziologu Albertu Szent-Györgyiju, koji je za taj sjajan doprinos ljudskom zdravlju 1937. dobio Nobelovu nagradu.

Između brojnih uglednih naučnika koji su se bavili istraživanjima vezanima uz djelotvornost C vitamina, valja istaknuti dvostrukog nobelovca Linusa Paulinga (1901.-1994.) američkog hemičara i biohemičara, dobitnika 50 počasnih doktorata.

Pauling od sedamdesetih godina prošlog stoljeća postaje zagovornik megadoza vitamina C u prevenciji i liječenju mnogih bolesti te u cilju produženja životnog vijeka. Pritom valja imati u vidu da Pauling nikada nije tvrdio da je vitamin C univerzalan lijek za sve, nego se zalagao za njegov pojačan unos pri liječenju u kombinaciji s ostalim prirodnim lijekovima.

Prema Paulingu, kao i prema kasnije provedenim istraživanjima, terapija povećanim unosom vitamina C pomaže kod stresa.

Najviše vitamina C sadrži paprika, šipak, višnja acerola, zeleno lisnato povrće, kivi, brokula, jagode i papaja.