U novije vrijeme često možemo naići na dijete koje su bazirane na postu, te objašnjenja koliko post ustvari pozitivno utječe na organizam.

Međutim, malo je onih koji znaju da je post jedna od drevnih metoda liječenja i prevencije mnogih oboljenja, a ne moderna prolazna dijeta.

Većina istraživanja, koja su do sada urađena o postu i učinku na čovjeka, samo potvrđuju, kako kaže dr. Safija Softić-Namas, njegovo blagotvorno djelovanje na cjelokupan organizam.

- Gojaznost je jedna od hroničnih nepoželjnih stanja, koja je udružena sa drugim bolestima, a skupa čine metabolički sindrom. To je stanje od kojeg danas pate milioni ljudi diljem svijeta, a svi njegovi aspekti mogu se tretirati postom. Jedna metaanaliza pokazala je da u toku ramazana dolazi do gubitka tjelesne težine kod većine ispitanika, ali isto tako je pokazano da se ona vraća za dvije sedmice nakon što ramazan prođe, pa bi to svakako trebalo uzeti u obzir. Ustvari, ramazanski post pomaže u gubitku tjelesne težine i regulaciji metabolizma, ali nas isto tako uči kako da se prema svom tijelu ponašamo i tokom ostalih 11 mjeseci u godini – napominje Softić-Namas.

Snižava pritisak i masnoće u krvi, regulira šećer

Post pozitivno utječe na snižavanje krvnog pritiska i loših masnoća u krvi, regulira nivo šećera, doprinosi smanjenju tjelesne mase i pozitivno djeluje na cjelokupno psihofizičko stanje osobe.

- Post pozitivno utječe na zdravlje probavnog, disajnog, ekskretoranog (sistem organa za izlučivanje), lokomotornog (sistem organa za kretanje), endokrinog (sistem žlijezda sa unutrašnjim lučenjem), kardiovaskularnog (sistem srca i krvnih sudova), imunološkog organskog sistema, a time i cjelokupnog organizma – naglašava Softić-Namas.

Inzulinska rezistencija u novije vrijeme je sve prisutnija, naročito kod mlađih žena. Naša sagovornica kaže, kako je sve veći broj žena koje imaju inzulinsku rezistenciju, a koja je povezanu sa sindromom policističnih jajnika.

- To je jedno od stanja na koje post pozitivno utječe. Svima onima koji imaju taj zdravstveni problem preporučuje se smanjenje lučenja inzulina na najmanju moguću mjeru, a to je teško postići ukoliko osoba jede više puta dnevno. Rezultati dolaze upravo postom, tako da osobe sa inzulinskom rezistencijom trebaju maksimalno iskoristiti blagodati ramazanskog posta kao načina poboljšanja navika u prehrani – ističe naša sagovornica.

Najbitniji apsekt posta, kaže Softić-Namas, je taj što smanjenjem unosa hrane rasterećujemo organizam, koji smo bombardovali viškom tokom cijele godine. Time omogućujemo njegovim prirodnim mehanizmima da lakše obave detoksikaciju i normalno funkcioniraju.

- Naša probava se tokom posta odmara veći dio dana, a to organizmu omoguća da izbaci toksine koji se nakupljaju u toku godine. Jedno istraživanje pokazalo je da samo jedan dan posta omogućava izbacivanje toksina koji su se u organizmu nakupili u toku prethodnih 10 dana. Ako to pomnožimo sa 30, dobit ćemo 300 dana, a ako tome dodamo još preporučenih šest dana posta u mjesecu ševalu, dobit ćemo računicu koja kaže da takav post čisti organizam od toksina nakupljanih tokom cijele godine – kaže Softić-Namas.

Ne pretjerivati sa hranom na iftaru i sehuru

Naravno, sve ovo, kaže doktorica, vrijedi pod uvjetom da ne pretjerujemo s unosom hrane u periodu od iftara do sehura.

- Iftar bi uvijek trebalo jesti sporo, sporo žvakati i podijeliti ga u faze. Prvo je preporučljivo prekinuti post hurmom i/ili vodom. Bilo bi dobro pojesti neku voćku, a onda napraviti pauzu, barem desetak minuta, kako bismo omogućili probavi da se probudi nakon dugog perioda mirovanja. Poslije pauze obavezno treba pojesti supu, a zatim neko lagano jelo. To je sasvim dovoljno za iftar. Ono što treba izbjegavati ili smanjiti na minimum je masna hrana, mliječni proizvodi, integralna tjestenina. Hrana koja se priprema za iftar treba biti brže probavljiva, kako bismo rasteretili probavni sistem prije narednog obroka. Otprilike dva sata poslije iftara možemo pojesti međuobrok.

Sehur treba biti bogat hranom koja se sporo vari. Tada se preporučuje jesti malo masniju, hranu bogatu proteinima, integralne žitarice, kao što su sve vrste mesa, jaja, masniji mliječni proizvodi, sjemenke, orašasti plodovi, masline, avokado... – preporučuje Softić-Namas.

Nakon što ramazan prođe važno je ostati dosljedan i učiniti sve kako bi se izbjegao povratak lošim prehrambenim navikama, čime bi se poništili svi benfiti dobijeni postom.

- Ramazanski post dobra je osnova koja pomaže organizmu u postizanju harmonije i pozitivnih životnih navika. Nažalost, mnogi se, nakon što ramazan prođe, vraćaju na staro - prejedanju, preskakanju obroka, lošem odabiru namirnica, te vrlo brzo vrate višak kilograma i zdravstvene probleme koji s njima dolaze - kaže Softić-Namas.