Infrastruktura

Zorana Mihajlović: Autoput Sarajevo - Beograd uvjet stabilnosti i razvoja

Objavljeno: 19.11.2018. u 11:03

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije najavila je da će do ljeta sljedeće godine biti funkcionalan granični prijelaz na mostu Ljubovija - Bratunac

Zorana Mihajlović FOTO: AA

Izgradnja autoputa Beograd - Sarajevo je uvjet političke i ekonomske stabilnosti, ali i privrednog razvoja Srbije i Bosne i Hercegovine, a očekuje se da radnici na terenu budu 2020. godine, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Mihajlović je rekla da je svaka vrsta povezivanja u regionu Jugoistočne Evrope veoma važna za razvoj, političku stabilnost, ali i za ekonomske odnose i viši životni standard građana.

-Dakle, to je uslov stabilnosti, političke, ekonomske i uopšte privrednog razvoja i mislim da je to važno za Srbiju i BiH, za buduće odnose, bez obzira koliko vremena trebalo da se unutar BiH naprave određeni dogovori. Sama činjenica da i jedna i druga država, između ostalog, prije svega, Turska koja je zainteresovana da učestvuje u izgradnji ovog autoputa i pokazala interes i rekli gradit ćemo, već je ogroman pomak na ovim prostorima - navela je Mihajlović.

Ministarka je ukazala na značaj potpisanog okvirnog sporazuma o tom autoputu sa turskom kompanijom "Tasyapi", kao jednom od tri značajna infrastrukturna projekta vredna više od milijardu eura, što je, kako ocenjuje, rezultat prijateljskih odnosa predsednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Recepa Tayyipa Erdogana.

Komercijalni ugovor

Prvi i drugi projekat odnose se na dvije dionice autoputa: od Požege do Kotromana i Sremska Rača - Kuzmin, dok je treći projekat, za koji je potpisan komercijalni ugovor, rekonstrukcija regionalnog puta Novi Pazar - Tutin.

-Komercijalni ugovor koji smo potpisali i novac koji smo osigurali u budžetu, odnosno garancije u budžetu za ovu i narednu godinu, daje nam mogućnost da već sljedeće godine u proljeće počnemo radove. Sada se radi na prepravljanju tehničke dokumentacije, zato što su projekti dosta stari, odnosno urađeni su prije pet, šest, sedam, osam godina, tako da se to sad sređuje i u proljeće sljedeće godine počinje rekonstrukcija - rekla je.

Sa turskom kompanijom "Tasyapi" dogovoreno je da se prvo počne sa radom na dokumentaciji za dionicu Kuzmin - Sremska Rača vrijednu oko 200 miliona eura, od čega je most koji će se tu graditi vrijedan najmanje 100 miliona eura. Zatim ide dokumentacija za deonicu Požega - Kotroman od Koridora 11 do granice sa BiH, gdje Srbija ima osnovnu, ali ne i svu potrebnu dokumentaciju.

-Mislim da je to vrlo važno. Prvo, ta turska kompanija je odlična kompanija, drugo, to znanje dodatno i pomoć koja dolazi u izradi projektno-tehničke dokumentacije za nas je veoma važno. Srpska strana hoće da i kroz kreditni aranžman radi na ovim investicionim projektima. Rekonstrukcija počinje koliko sljedeće godine, mogli bismo da očekujemo radnike na terenu praktično 2020. godine kada govorimo o samom autoputu. Sljedeća godina će najvećim dijelom otići na izradu svih dokumentacija, prostornih planova svega onoga što je potrebno za tako nešto - dodala je ministarka.

Prema riječima Mihajlović, dva kraka postoje da bi se napravio kompletan prsten, koji će obuhvatiti sve narode u BiH, jer mora da postoji svijest o specifičnosti BiH, koja se ne ogleda samo u narodima koji tu žive, već i u načinima i nivoima kako se donose odluke.

-To je nešto što ograničava razvoj BiH, po mom mišljenju, generalno, ne samo vezano za velike infrastrukturne projekte, ali mi se čini da smo našli zajedničko rješenje, zajednički imenitelj kako da radimo taj autoput i mislim da bi sve strane morale u nekim trenucima donošenja odluke, a upravo to očekujem od nekih novih organa, da politiku i vjeroispovest i sve ono drugo stave sa strane i da gledaju prvo ono što nam je svima sigurno najvažnije, a to je bolji život građana. Političari su tu da osiguraju bolji život građana, bez obzira na to koje vjeroispovesti bili, da li oni bili Srbi, Bošnjaci ili Hrvati - kazala je.

Ministarka Mihajlović ukazala je i na to da se Srbija trudi da sa svim državama sa kojima može ima jedan granični prijelaz, a kada je riječ o mostu Ljubovija - Bratunac sa BiH, taj granični prijelaz još ne radi, iako je most napravljen i u njega je uloženo više od 10 miliona eura.

Kako ocenjuje, političari u BiH su u prethodnom periodu gledali "interne odnose u samoj BiH, gotovo ponekada zanemarivši ono što jeste državni interes, a nema boljeg i većeg razvoja jedne države ako se ne povezuje".

-Sve što je bilo do Srbije mi smo uradili i vidimo da se nekako to sad pomjerilo. Sporazumi su potpisani, raspisane su javne nabavke sa bosanske strane za pristupne saobraćajnice za taj jedan carinski prijelaz i to će se završiti, ali to mora također da nam bude svima nauk da to ne treba da se dešava, da je to šteta po građane i da to građani vide i pamte. Kada vidite most, shvatite da morate da idete 50 kilometara okolo, ne možete da pređete taj most, onda čemu politika i sve - navela je.

Ljeto posljednji rok

Sa druge strane, za Srbiju je važno da će taj most biti jedan granični prijelaz.

-Mi se trudimo da sa državama sa kojima god to možemo, to radimo sa Makedonijom, radit ćemo sa Crnom Gorom i radimo sad sa BiH, da imamo jedan granični prijelaz. To znači nemate dvije sanitarne, dve poljoprivredne inspekcije, dvije policijske, imate jedan granični prijelaz i brzo završavate svoj posao, bilo da se bavite ekonomskim odnosima, prevozite robu ili da prosto samo ljudi prelaze most. Mi smo razgovarali sa svim predstavnicima BiH, čak i ovima sada, dok se ne formiraju svi organi, plan jeste da ljeto bude neki posljednji rok, realno bi bilo u odnosu sada na sve i što nema više problema da pustimo taj most da konačno radi, odnosno jedan granični prijelaz - smatra Mihajlović.

Govoreći o regionalnoj saradnji u oblastima za koje je ona zadužena, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ukazala je na to da je Srbija mala zemlja, ali ima položaj koji jeste izvor bogatstva, kako bi postala tranzitni koridor, jer je svaka vrsta povezivanja, bez obzira da li je riječ o regionalnim putevima, autoputevima, gasovodima, značajna.

-Ako govorimo o odnosima sa Turskom, mi možemo zajednički sa turskim kompanijama da nastupamo ka nekim trećim državama, kao što su turske kompanije vrlo dobrodošle i u infrastrukturi. Ne samo da otvaraju fabrike i zapošljavaju ljude, nego i da se pojavljuju u infrastrukturi. Mi počinjemo novi investicioni ciklus sljedeće godine, koji je vrijedan pet milijardi eura, govorimo o nastavku rekonstrukcije željeznice, pruga Beograd - Bar, Koridora 11, Koridora 10, govorimo o novom auto-putu Niš - Merdare - Priština, auto-put Beograd - Sarajevo. Puno je prostora gdje turske kompanije koje se bave infrastrukturom, a poznate su u svijetu kako rade i kojom brzinom, su dobrodošle i ovdje - objasnila je.

Koliko je saradnja sa Turskom posljednjih nekoliko godina u usponu, govore svi pokazatelji, bilo da su to trgovinski bilansi, da su odnosi uvoza i izvoza, ta saradnja je po nekoliko puta viša recimo u 2017. godini u odnosu na 2012. godinu, ističe srbijanska ministarka.

Kako je dodala, ono što je za Srbiju od ogromnog značaja, gde Srbija iskazuje svoju zahvalnost jesu turske kompanije koje rade u Srbiji, otvaraju fabrike, ali ne na "nekim fenomenalnim mjestima gde svako od investitora ko dođe poželi da otvori fabriku".

-Upravo u onim dijelovima Srbije koji su devastirani dijelovi, nerazvijeni dijelovi, gdje je najveći procenat nezaposlenosti, tu turske kompanije otvaraju svoje fabrike i to je velika stvar za Srbiju, jer to nama omogućava da se mi ravnomjerno regionalno razvijamo. Oko 50 aktivnih kompanija radi, blizu 400 ih ima, zapošljavaju preko 3.000 ljudi i to mnogo znači i to se sve dešava u posljednjih nekoliko godina - kazala je Mihajlović.

U odnosima Srbije i Turske ne postoji nijedna kritična tačka, a ta saradnja može se produbiti, jer postoji mogućnost učestvovanja u stanogradnji, izgradnji i dogradnji ili investiranju u aerodrom "Morava". 

Mala zemlja

Kao primjer je navela i Novi aerodrom u Istanbulu, za koji vjeruje da će biti nevjerovatan kada počne sa radom u punom kapacitetu.

-Srbija je mala zemlja i u svakom smislu te riječi, i u iznosu BDP i u svom ukupnom izvozu i tako dalje, ali se Srbija nalazi na važnom mjestu i ima dobre ekonomske, prijateljske odnose sa Turskom. U tom smislu, Srbija svakako očekuje jače povezivanje sa Turskom i kad govorimo u tom dijelu koji se zove vazdušni saobraćaj - rekla je.

Mihajlović, koja je i potpredsjednica Vlade Srbije, prokomentarisala je u razgovoru za AA odluku Vlade Kosova da uvede takse od 10 posto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Mihajlović je podsjetila da je Vlada Srbije odmah tražila da Evropska komisija (EK) reaguje, te da je u pravu ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić kada kaže da ukoliko takse postoje, onda "stvarno CEFTA više ne postoji".

-Sa druge strane, kada posmatramo ekonomije naše - i Srbije i BiH, to je direktan udar na ekonomije dvije zemlje. Zato smo i formirali CEFTA-u da vodimo računa jedni o drugima i da se zajednički razvijamo. Mislim da nije dobro ni za kosovsku ekonomiju, da je to na brzinu donijeta odluka sa željom da se pokaže neka vrsta snage, ali na srednji i dugi rok, to je ozbiljan problem za njihovu ekonomiju - rekla je.

Jedini arbitar koji može da utiče na tako nešto jeste Evropska komisija, tu ne mogu više ni Srbija ni BiH da nešto specijalno urade, zaključila je Mihajlović.

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije