Iako je u Sarajevu u posljednjih nekoliko dana izmjerena prekomjerna zagađenost zraka, novembar će ostati upamćen po većem broju vjetrovitih dana, što je doprinijelo da stanovnici glavnog grada BiH ove godine, kao nikada do sada u ovo vrijeme, dišu čistiji zrak.

No, vjetar, kaže Anes Podić, predsjednik Udruženja "Eko akcija", neće "otpuhati" decenijski problem građana BiH, koji je evidentan naročito u zimskim mjesecima.

- Danas nas je spasio vjetar, pa je zrak u Sarajevu čist. No, za prethodne dane to ne bismo mogli kazati, jer smo mjerili povećanu koncentraciju štetnih čestica. Jučer je srednja vrijednost PM10 čestica iznosila 95, prije dva dana 94, a prije tri 89. Poređenja radi, u Parizu je prag uzbune 80. To znači, da smo uređeni kao Pariz, imali bismo uzbunu već tri dana. Nije mi namjera prepadati građane, ali želim kazati istinu, a to je da ono što se nama čini kao čist zrak, u mnogim zemljama zapadne Evrope daleko je od toga, za njih to je stanje uzbune - navodi Podić.

Kaže kako je u BiH prag uzbune za ovaj problem, koji iznosi 300 mikrograma PM10 čestica, postavljen izuzetno visoko.

- To je ubjedljivo najviši prag za uzbunu u Evropi, a to znači da nam po alarmantno zagađenom zraku djeca, kao najosjetljivija kategorija društva, idu u školu, igraju se vani, a to je pogubno za njihovo zdravlje - naglašava Podić.

Iako vlasti svake godine u isto vrijeme obećavaju rješenja ovog gorućeg problema, koji ozbiljno narušava i zdravlje ljudi, zagađenost ne jenjava.

Prema izvještaju UN-a iz januara 2018, u BiH se, "zbog zagađenja zraka, svake godine izgubi 44.000 godina života".

Na udaru je svo stanovništvo, a aerozagađenje najveće posljedice ostavlja na disajni i kardiovaskularni sistem.

Prof. dr. Elmir Jahić, kardiolog, posebno ističe štetno djelovanje čestica PM2,5 koje negativno utječu na ishemijsku, odnosno koronarnu bolest srca, provocirajući tako infarkt srca i moždani udar.

- Ove čestice na indirektan način dovode do ubrzanja razvoja ateroskleroze koja je u 95 posto slučajeva odgovorna za ishemijsku bolest srca. Neka istraživanja dokazala su da je negativni efekat ovih čestica veći za razvoj koronarne bolesti srca, nego na pojavu karcinoma pluća. Nažalost, moram kazati, da je aerozagađenje još jedan u nizu faktora koji uzrokuju pandemiju kardiovaskularnih oboljenja i velike smrtnosti – navodi Jahić.

Štetne čestice u zraku mogu mehanički, hemijski, pa i alergijski oštetiti sluznicu respiratornog trakta. U opasnosti su svi, kaže prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, pulmolog, ali najpogubnije onečišćeni zrak djeluje na djecu i hronične bolesnike.

- Kod onih koji imaju hroničnu opstruktivnu bolest pluća, smog dovodi do pojave veće količine sekreta koji začepljuje bronhe i onemogućava normalan protok zraka kroz pluća. Na udaru je tzv. cilijarni aparat čija je funkcija da čisti respiratorni trakt od onečišćenja, ali udisanjem čestica on se koči, a rezultat je bronhitis. Smog je kriv i za češće virusne infekcije tokom zime, ali i pogoršanje zdravstvenog stanja kod astmatičara, koje se manifestira čestim i ozbiljnim napadima. Ono što također, treba pomenuti je i rak pluća, koji se sve češće dovodi u vezu sa aerozagađenjem – objašnjaca Hadžiosmanović.

Iako se u danima veće koncentracije zagađenja savjetuje nošenje zaštitnih maski, one, prema riječima Hadžiosmanovića, nisu efikasna zaštita.

- Čestice su tako male i lako prolaze kroz masku, tako da nam one u tim danima ne mogu puno pomoći. Najbolja zaštita je, ako se može, ne izlaziti vani, naročito ujutro i uvečer, kada je koncentracija zagađenog zraka najveća, a u slobodnim danima pobjeći iz grada, na planinu, gdje je zrak čist - kaže Hadžiosmanović.