Wigemark: Utakmica je otvorena i cijeli Zapadni Balkan će biti jednako tretiran

objavljeno: 06.02.2018. u 15:39

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU-a ambasador Lars-Gunnar Wigemark obratio se medijima nakon usvajanja Strategije o proširenju EU-a na Zapadni Balkan.

S obzirom da Strategija, kada su vremenski okviri u pitanju, spominje samo 2025. godinu kao odrednicu za pristupanje zemalja članica EU-a, Wigemark je napomenuo da je svjesno uvrštena samo jedna godina.

- Mislim da je sa namjerom bilo da se kao indikativni datum spominje 2025. godina. Ovo nije rok, već poticaj. Vi znate da smo mi generalno protiv bilo kakvih rokova pa čak i ovdje u BiH. Utakmica je otvoreno i to je ono što je značajna razlika koju ova Strategija donosi i svi će biti jednako tretirani. Naravno da su neke zemlje odmakle, ali se te stvari itekako mogu promijeniti – izjavio je Wigemark.

On kao netačne odbacuje postojeće spekulacije o vremenskim okvirima koji su spominjani u javnosti, poput 2019. godine kao roka za dobijanje kandidatskog statusa. Istaknuo je da bilo koja odluka usmislu proširenja ili ostvarivanja kandidatskog statusa je u rukama zemljama koje žele postati dio EU-a.

- Ova je zemlja ostvarila značajan napredak u protekle tri godine i to zahvaljujući novom pristupu koji je usaglašen prije tačno tri godine – kazao je Wigemark.

Govoreći u odgovorima na Upitnik Evropske komisije, on je kazao da nije neuobičajen vremenski rok koji je trebao institucijama vlasti BiH da utvrdi odgovore na sva pitanja.

- Moja uloga u svemu ovome je dosta ograničena. Ja mogu samo poticati ljude da vjeruju kako je sve ovo izvodljivo – dodao je.

Wigemark nije želio komentirati pojedinačne izjave evropskih zvaničnika, ali ni izjavu Dragana Čovića koja se odnosi na navodne tendencije ka stvaranju kalifata u BiH.

- Čini se da imate jedan zajednički cilj, bez obzira iz koje etničke skupine dolazite ili šta zastupate, a to je da navodno zastupate evropski put ove zemlje. Ako to jeste zajednički cilj, dajte da radimo na tome. Vidjeli smo u prošlosti da se to zanemari i da se evropski put koristi za različite interese. Nije bitno stići samo do narednih izbora i baviti se kombinatorikom koliko ćete mjesta imati i pozicija, već da vodite zemlju ka EU – poručio je Wigemark domaćim političkim zvaničnicima.

Zabrana studentima iz RS-a kada je učešće na manifestacijama na državnom nivou u pitanju je, ističe Wigemark, neprihvatljiva. Ustav BiH u procesu pregovora naše zemlje sa EU-om se eksplicitno ne navodi kao kategorija koja se mora mijenjati, dodao je, ali postoje odredbe koje bi se trebale mijenjati, poput Aneksa 7.

- Tu je etnički prefiks pri izboru članova Predsjedništva. To su elementi koji nisu u skladu sa evropskim načelima – kazap je Wigemark.

EU neće nametati rješenja te ne postoji poseban model za BiH. To je, pojasnio je, set principa, pravila i standarda koji se moraju ostvariti, a koji vrijede za sve zemlje koje žele postati članice EU-a.

- Članstvo u EU-u nije raj. To je proces, transformacija kroz koju se mora proći, a ona će donijeti sa sobom ogromne promjene u privredi, socijalnom aspektu, vladavini prava. Vladavina prava je broj jedan – istaknuo je Wigemark.

Wigemark nije želio izdvojiti za koje političke opcije u BiH smatra da imaju iskrene namjere kada je evropski put u pitanju te da je to odluka koju moraju i mogu donijeti sami građani.