Komisija za sigurnost Skupštine Kantona Sarajevo nedavno je, kako saznaje Faktor, pokrenula inicijativu za izmjenu Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima KS po hitnom postupku. Kolegij Skupštine i Vlada Kantona Sarajevo jednoglasno su prihvatili inicijativu Komisije, koju čine Elvedin Okerić, Elvis Vreto, Zvonko Marić i Senad Hasanović, te je u toku priprema izmjene navedenih zakona, iako se s njom mnogi policijski službenici ne slažu.

Predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije Kantona Sarajevo Sadik Ećo na upit Faktora je potvrdio ovu informaciju, dodajući da policijski službenici nisu zadovoljni ni načinom niti predloženim izmjenama.

-Tačno je da je Vlada KS donijela zaključak kojim je prihvatila inicijativu Komisije za sigurnost. Zadužila je ministra MUP-a Admira Katicu da formira radnu grupu. On je formirao grupu koja broji 11 članova, od toga su dva predstavnika iz MUP-a KS (ministar i sekretar Ministarstva), dva predstavnika Komisije za sigurnost, jedan predstavnik Odbora za žalbe, jedan predstavnik Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara, dva predstavnika Fakulteta kriminalističkih nauka, jedan Ministarstva pravde, a samo je jedan iz Uprave policije i jedan ispred Sindikata policije KS, to sam ja – kazao je Ećo.

Nezadovoljni brojem svojih predstavnika, u cilju iznalaženja što kvalitenijih rješenja koja su  u interesu policijske profesije Sindikat i Uprava policije su tražili da se poveća broj njihovih članova, međutim bezuspješno.

-Uputili smo dopis da bude najmanje četiri predstavnika ispred Uprave policije, a iz Sindikata dva. Taj prijedlog nije prihvaćen i rečeno nam je da neće biti preglasavanja, da ćemo se lako dogovarati, međutim Radna grupa do sada, na održanih šest sastanaka, nije prihvatila ni jedan prijedlog Uprave policije i Sindikata policije. U Radnoj grupi je više od polovine predstavnika Vlade i Skupštine KS u svojstvu članova. To direktno utiče na ishod glasanja, odnosno donošenje kvalitetnijih prijedloga zakonskih rješenja, jer se raspravlja  o zakonima koji su od vitalnog interesa za radno-pravni status policijskih službenika i adekvatno funkcionisanje Uprave policije, te smatramo da bi Radnu grupu moralo činiti veći broj policijskih službenika – mišljenja je Ećo.

Diskriminacija policijskih službenika

Pored toga što je nezadovoljan sastavom Radne grupe, Ećo tvrdi da se ni većina policijskih službenika nikako ne slaže sa predloženim izmjenama. Policijski službenici su u strahu jer predloženim rješenjima se ruše i nipodištavaju osnovni pravni postulati kao što su pravna sigurnost i zaštita stečenih prava.

-Mi uopće nismo za izmjene Zakona o policijskim službenicima, s obzirom na to da je on donesen prošle godine i još nikada nije ni primjenjen u cjelosti, s obzirom na to da još nisu doneseni provedbeni propisi koji se moraju donijeti po važećem zakonu – navodi naš sagovornik, napominjući da “oni jesu za promjene i za uvođenje struke u Upravi policije, ali da to krene od novih upšljavanja“.

Policijskim službenicima, kako objašnjava, posebno je sporan dio koji se odnosi na stručnu spremu, jer im predložena rješenja otežavaju mogućnost napredovanja i diskriminiraju ih.

-Sporno je kod Zakona o policijskim službenicima što su predložene izmjene člana 79, da se policijski službenik koji je već zaposlen u Upravi policije ne može prijaviti za čin mlađeg inspektora ako nema stečenu diplomu visokog obrazovanje najmanje VII stepena ili 240 studijskih bodova po Bolonjskom sistemu. Po važećem Zakonu policijski sužbenici mogu aplicirati za čin mlađeg inspektora i mogu biti unaprijeđeni do čina inspektora i sa diplomom od 180 bodova. Problem je što se po Bolonjskom sistemu 180 studijskih bodova smatra visokom školskom spremom, međutim u ovim prijedlozima Komisije se to ne prihvata. Oni su spremu sa 180 bodova ustvari izjednačili sa srednjom stručnom spremom, što je nedopustivo i time se direktno u pitanje dovodi radno-pravni status policijskih službenika sa ovakvom vrstom diplome – navodi Ećo.

Sadik Ećo, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije KS

Proces je netransparentan, nije se išlo u javnu raspravu, gdje bi svi građani, institucije, vladine i nevladine organizacije imale itekako šta reći po pitanju predloženih rješenja, a posebno obrazovne institucije koje su ugrožene ovim diskriminatornim odnosom prema stručnoj spremi i profilu kadrova koje su proizvele i tek će proizvesti, dodaje. Ećo smatra i da se ugrožava jednak pristup zapošljavanju zarad ciljeva nekih grupacija i institucija.

-Netransparentnost procesa uskraćuje mogućnost da djeluju i organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, a naročito prava radnika – ističe.

Naglašava da još veći problem predstavlja novo pravilo koje propisuje da bi neko ko se želi prijaviti za mlađeg inspektora, mora imati završen isključivo Pravni fakultet, Kriminalistiku, ili Sigurnosne studije.

-Mi imamo više od 100 policijskih službenika koji su trenutno uposleni od čina policajca do starijeg narednika, i to znači da bi oni sada morali završavati druge fakultete, jer ovako ne bi mogli aplicirati za mlađeg inspektora. Evo naprimjer, imamo magistra ekonomije koji radi već kod nas i on se ne može prijaviti za čin mlađeg inspektora, dok ipak ne završi Pravo, Kriminalistiku ili Sigurnosne studije, bez obzira na njegovo iskustvo i stečeno znanje, što je apsurd. A sa druge strane, nama za funkcionisanje Uprave policije trebaju i drugi fakulteti ne samo ova tri. Nama treba i ekonomista, saobraćajnih inžinjera, psihologa,  trebaju nam i ljudi sa Fakulteta za sport i tjelesni odgoj i sl, jer imamo specijalističku jedinicu – ističe Ećo.

Prema njegovim riječima, svi policijski službenici smatraju da bi i dalje trebao važiti aktuelni sistem unaprjeđenja, dakle da mogu napredovati na više pozicije i činove sa već stečenom visokom stručnom spremom, a ne da moraju završavati druge fakultete.

-Mi smatramo da je radno iskustvo u policiji veoma bitno za obavljanje policijskih poslova. Ne kažem da nije bitna školska sprema, ali kroz radno iskustvo policijski službenik najbolje stiče znanje  za rad – dodaje naš sagovornik.

Jedan od prijedloga, o kojem će Radna grupa raspravljati  na sljedećem sastanku je da policijski službenici od čina mlađeg inspektora do čina glavnog inspektora, će morati završiti školsku spremu 240 studijskih bodova ili VII stepen stručne spreme, ističe predstavnik Sindikata, što zajedno sa ostalim članovima, smatra nedopustivim.

Preskakanje činova

Uposlenici Uprave policije ne slažu se u potpunosti ni sa novim prijedlogom odabira komesara.

-Predloženo je da se samostalni inspektor sa iskustvom od tri godine može kandidovati za poziciju policijskog komesara. To je preskakanje činova, jer po sadašnjem zakonu se mogu prijaviti samo glavni inspektori – pojašnjava.

Ne vidi smisao ni u tome što bi članovi koje predloži Komisija za sigurnost Skupštine KS, po ovim izmjenama zakona, trebali biti u Komisijama za izbor kandidata za kadete i unaprjeđenje policijskih službenika.

Nedostatkom predloženih propisa smatra i činjenicu što oni neće biti u skladu sa važećim zakonima na federalnom i državnom nivou što smatra problematičnim.

- Kompletan proces je preuranjen,  sadašnjim zakonima nije se dala ni šansa da zažive i pokažu svoju valjanost. Isto tako, obzirom na značaj, obuhvat predloženih rješenja, na suprotstavljene interese različitih grupa, na mogućnost flagrantnog kršenja ljudskih i prava po osnovu rada, kompletan proces treba provesti u redovnoj proceduri sa javnom raspravom koja bi trajala 60 dana. Ovako sve je netransparentno, na silu i preko koljena - dodaje.

Na pitanje da li će Sindikat zbog predloženih rješenja protestovati, Ećo navodi da će daljni koraci Sindikata biti poznati u ponedjeljak.

-U ponedjeljak u 13 sati je novi sastanak Radne grupe, a u 16 je Skupština Sindikata policije Kantona Sarajevo, na koju smo pozvali i ministra Katicu i v.d. policijskog komesara Bašić Milorada, pa ćemo vidjeti tada šta će biti. S obzirom na to da je Skupština najveći organ Sindikata, oni će zauzeti stav po tom pitanju i donijet će  odluke o daljim aktivnostima, a Upravni odbor Sindikata  će ih ispoštovati – zaključuje Sadik Ećo.