HDZ, podsjetit ćemo, formiranje nove federalne izvršne vlasti uvjetuje usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH, ali na za tu stranku odgovarajući način, koji bi im omogućio gotovo neupitnu poziciju u vlasti. Upravo zbog takvih uvjetovanja su prekinuti svi pregovori SDA i HDZ-a o izmjenama izbornog zakonodavstva, čiji su principi utvrđeni u Sporazumu potpisanom u Mostaru u junu prošle godine.

Prema tom Sporazumu, potpisanom 17. juna 2020. godine, dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva trebao je biti postignut do 17. januara 2021. godine, a taj rok je istekao u nedjelju.

VEZANI TEKST - Otkrivamo sadržaj sporazuma koje su potpisali Bakir Izetbegović i Dragan Čović, novi Izborni zakon za šest mjeseci

Izostanak naznaka približavanja stavova o ovom izuzetno kompleksnom pitanju sugerira da ono definitivno neće biti riješeno do juna ove godine, kako je to optimistično prognozirao šef HDZ-a Dragan Čović, a vjerovatno ni do narednih Općih izbora 2022. godine.

Pesimistične procjene u vezi sa rješavanjem ovog pitanja u 2021. godini nisu samo posljedica suprostavljenih vizija ove dvije stranke, već i nepostojanja šireg konsenzusa koji je neophodan za provedbu svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, čija je provedba kao obaveza utvrđena upravo Mostarskim sporazumom.

Naime, za implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu "Sejdić-Finci", koja već duže od deceniju predstavlja breme domaćim vlastima i integracijskim procesima naše zemlje, nisu dovoljne samo izmjene Izbornog zakona, već i izmjene Ustava BiH, što, s druge strane, zahtijeva dvotrećinsku podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U takvim okolnostima teško je pronaći smisao u HDZ-ovim ucjenama, s obzirom da za provedbu Mostarskog sporazuma nije dovoljan samo kompromis sa SDA već sa mnogo širim krugom parlamentarnih stranaka, među kojima su i one iz entiteta RS. S druge strane, pristup HDZ-a stimulira njihove političke oponente da svoje kapacitete na Općim izborima 2022. usmjere na pokušaj oduzimanja "kontrolnog paketa" u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH od te stranke, a samim tim i njeno izbacivanje iz vlasti.

U međuvremenu posljedice takvih ucjena snose građani FBiH, pa i oni koji su svoje povjerenje dodijelili HDZ-u.

Federalna vlada već je bez ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, a već gotovo godinu dana je upražnjena i čelna pozicija u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH. Čak sedam federalnih ministara istovremeno obnašaju i dužnosti u zakonodavnoj vlasti, s tim što ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara trenutno obnaša čak tri funkcije. Jelka Milićević, Zora Dujmović, Josip Martić, Edita Đapo, Edin Ramić i Šemsudin Dedić ministri su u Vladi FBiH, a istovremeno su izabrani na različite nivoe zakonodavne vlasti.

Sve to utječe na funkcionalnost Vlade FBiH, naročito u kontekstu aktuelne pandemije koronavirusa i svih njenih negativnih ekonomskih posljedica, ali i ostalih izazova čije je rješavanje neophodno u interesu građana ovog entiteta.