Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna krajnja potrošnja domaćinstva za restorane i hotele od 2009. godine bilježi trend rasta. Tako su građani BiH u 2017. godini hotelima i restoranima "ostavili" 1,939 miliona KM, odnosno oko 10 posto više nego u prethodnoj godini.

Djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića je jedna od značajnih privrednih grana u BiH posmatrajući sa aspekta broja obveznika koji se bave ovom djelatnosti. Prema podacima koje smo dobili u Upravi za indirektno oporezivanje, u ovoj oblasti registrovano je ukupno 2.134 poreznih obveznika.

Više od milion prometa imalo je ukupno 75 poreznih obveznika u ovoj djelatnosti, od čega ih je 20 na području regionalnog centra Banja Luka, devet na području Mostara, 33 Sarajeva i 13 Tuzle. S druge strane, nulti promet prijavila su ukupno 223 porezna obveznika, od čega 80 u Banjoj Luci, 31 u Mostaru, 80 u Sarajevu i 32 u Tuzli. Najveći broj obveznika pripada segmentu između 100.000 i 500.000 KM prijavljenog prometa u PDV prijavi, a zatim obveznici koji imaju promet između 50.000 i 100.000 KM, dok obveznici s prometom ispod 50.000 KM čine oko 30 posto ukupnog broja obveznika registrovanih za predmetnu djelatnost.

Analizirajući ovu oblast iz ugla prijavljenog prometa u PDV prijavama, Uprava za indirektno oporezivanje uočila je određene nelogičnosti, zbog čega je najavila pojačane kontrole ugostitelja. Naime, iako se pripremom i usluživanje hrane i pića bavi 4,64 posto od ukupnog broja registrovanih poreznih obveznika koji su podnosili PDV prijave u 2018. godini, ova djelatnost ima veoma nisko učešće u ukupnom prijavljenom prometu, od svega 0,57 posto, što je bio "znak za uzbunu" u UIO.

Glasnogovornik UIO Ratko Kovačević kaže da će se kontrole vršiti na području cijele BiH.

- Uprava je organizovana na terenu kroz četiri regionalna centra, a to su Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka. To znači da će inspektorski timovi biti na području cijele BiH. Nećemo posebno isticati određene gradove i dijelove BiH, jer kontrole se mogu očekivati u svim dijelovima zemlje – kaže Kovačević.

Prema njegovim riječima, ovo nije prva kontrola poreznih obveznika koji se bave ugostiteljstvom, ali jeste prva pojačana kontrola.

U slučajevima gdje se u postupku kontrole utvrde neizmirene obaveze, porezni obveznici morat će platiti kazne.

- Kada su u pitanju eventualne kazne, one ovise o iznosu utvrđene obaveze. Ako se, recimo, kod poreznog obveznika u kontroli naknadno utvrdi obaveza u iznosu od 10.000 KM, obveznik mora platiti tako utvrđen razrez porezne obaveze i na to pripadajuće zakonske zatezne kamate. Uporedo s tim, obvezniku se šalje prekršajni nalog sa kaznom od 5.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovornu osobu – pojašnjava Kovačević.

Dijapazon mogućih poreznih prevara je prilično širok. Rizici koji se ističu u ovom području su: izbjegavanje registracije za PDV, neprijavljivanje prometa, dominantno učešće gotovinskih tokova, manipulacije u vezi s odbitkom ulaznog poreza, nezakonita proizvodnja i promet akciznih proizvoda...