Kazali su to za Faktor iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ističu kako podatke o ukupnom broju fasada kolektivnog stanovanja koje bi trebalo obnoviti, a koje su oštećene iz više razloga kao što su starost, neodržavanje zgrada, posljedice ratnih dejstava, ovo ministarstvo ne posjeduje.

- Prema evidenciji Ministarstva, u periodu od 2005. do 2019. godine je obnovljeno 106 fasada kolektivnog stanovanja, po Programu sanacije ratnim dejstvima oštećenih stambenih zgrada – fasada i Programu "Povećanje energetske efikasnosti u stambenim zgrada na području Kantona Sarajevo – ENESANSA" – navode iz Ministarstva.

Ističu kako su za sanaciju fasada kolektivnog stanovanja nadležni etažni vlasnici.

- Ministarstvo je u prethodnom periodu sanaciju fasada realizovalo u okviru Programa sanacije ratnim dejstvima oštećenih stambenih zgrada – fasada, ali trenutno nije predviđena budžetska stavka, koja se odnosi na ovaj program, tako da Ministarstvo ne vrši sanaciju fasada po navedenom programu – kažu iz Ministarstva.

Ističu da je Vlada Kantona Sarajevo još 2017. godine donijela zaključak kojim se usvaja "Model poboljšanja energetske efikasnosti u zgradarstvu na području Kantona Sarajevo u funkciji povećanja broja korisnika (omasovljenje)".

- Tim Zaključkom zaduženo je Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša (sada Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša) i Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA za realizaciju aktivnosti na implementaciji Modela EE, pa trenutno Ministarstvo radi na njegovoj implementaciji. Prijave na Javni poziv mogu podnijeti vlasnici individualnih stambenih zgrada i etažni vlasnici u objektima kolektivnog stanovanja na području općina koje su navedene u Javnom pozivu. Modelom je predviđeno da će etažni vlasnici snositi 55 posto troškova provođenje mjera energetske efikasnosti, a 45 posto sufinansijeri, Ministarstvo, Grad Sarajevo i općine Kantona Sarajevo – navode, te dodaju kako još nema konačno obnovljenih zgrada u sklopu ovog projekta.

{$galerijaFotografija}

Ističu kako je Zakonom o prostornom uređenju Kantona Sarajevo propisano, da je vlasnik građevine dužan održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu njenog trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu, definisana navedenim Zakonom, pa su shodno tome, etažni vlasnici dužni održavati i fasadu.

- Nezainteresovanost etažnih vlasnika za sanaciju fasada i vjerovatno nedostatak sredstava su razlog što su fasade u lošem stanju – zaključuju iz Ministarstva.

Zgrade u centru grada su uglavnom iz perioda austro-ugarske i kao takve predstavljaju veoma značajno kulturno-historijsko naslijeđe.

Svjedoci smo kako fasade tih objekata svako malo osvanu u jarkim bojama, svježe okrečene i ofarbane po željama novih vlasnika ili iznajmljivača, uglavnom poslovnih prostora.

Bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša i arhitekta Faruk Kapidžić kaže da se godinama po pitanju tih zgrada ne poduzima ništa.

- Vi kažete da tamo neka kuća na Aneksu ne smije biti narandžaste boje, čovjek napravio svoju kuću, udario fasadu, hoće narandžastu i stavio narandžastu, to vi ne možete zabraniti. Isto tako čovjek u zgradi na Marijinom Dvoru, naprimjer, ili neka druga austro-ugarska zgrada koja je naše blago, ako vi ne poduzmete ništa već 20 godina, onda će neko doći i ofarbat će je. Možemo mi koliko god hoćemo kukati. Moramo da shvatimo da smo mi svojim neradom samo na nivou kantona, ne ulazim u općine, neznanjem, lopovlukom, 100 miliona KM bacali, krali, ne znam ni ja šta već radili. Jer prošla Vlada je sa milijardom i 100 hiljada uradila sve iste procese kao i ova naša sa milijardom. 100 miliona je bilo manje. Mi nismo napravili nijednu aferu, oni su stigli deset. Ako se radi, onda se može 100 miliona uštedjeti, odnosno spasiti, ne ukrasti. Tih 100 miliona se onda koristi da se te fasade obnove, urade, očiste, zakrpe i ofarbaju onako kako bi trebalo – kaže Kapidžić.

Ističe kako u tom slučaju ne bi nikome palo na pamet da je ofarba.

- Ovako kako stoji, naravno da će ofarbati čovjek. Ofarbat će u crveno, žuto, zeleno. Ali šta rade institucije, ljudi koji se bave tolikim parama, da ti ljudi ne prave takvu štetu. Mi smo dosad trebali po pet austrougarskih fasada u ovom središnjem dijelu da radimo godišnje. To su vrlo skupe i zahtjevne fasade. Pet smo mogli raditi iz budžeta, pa pripremati dokumentaciju za novih pet, a pet ovih raditi i tako svake godine. I čitavo ovo naše najveće blago se raspada. Ove su austro-ugarske zgrade stare po 100-120 godina, a nisu nikad sanirane – kaže Kapidžić.

{$galerijaFotografija}

Ističe kako će se one same početi rušiti.

- A mi se ljutimo na čovjeka koji je ofarbao u zeleno. Neka je ofarbao, zato, gospodo, uzmite pare i stručnjake i radite te fasade, sređujte. Naša je obaveza u Titovoj ulici da to obnovimo bez obzira na to što ljudi tu stanuju. Mislim da je to naša slika grada i to moramo obnavljati. Onda kad se obnovi fasada, ne može se postaviti ni vanjski klima-uređaj – kaže arhitekta.

Kaže da se nakon uređenja fasada treba zabraniti i postavljanje vanjskih klima-uređaja i reklama.

- Kakve su sad fasade, može se i veš sušiti. One su toliko upropaštene da više nema smisla reći čovjeku da ne može staviti klima-uređaj, a ovamo se sve raspada. To je sve povezano jedno sa drugim. Naravno da se to ne smije raditi, ali svi rade – kaže Kapidžić.