VEZANI TEKST - Čavara: Sudije Ustavnog suda FBiH nisu imenovani jer nije bilo političkog dogovora

Prva što je kao predsjednik Federacije BiH po nalogu svog stranačkog šefa Dragana Čovića blokirao i implementaciju izbornih rezultata 2018, zbog čega nije mogla biti izabrana nova Federalna vlada i imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH. 

Druga, kada je sa Čovićem i "najljepšim i najpametnijim bićem" Borjanom Krišto u Busovači organizirao svečani doček osuđenom ratnom zločincu Dariu Kordiću. Treća da je zbog blokade Federacije BiH stvaljen na američku "crnu listu".

Čavara je jučer i javno priznao da je prekršio Ustav FBiH "jer nije bilo političkog dogovora". U prijevodu, po Čovićevom nalogu sve je blokirao dok ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje bi definitivno zacementirale etničku podjelu naše zemlje i otvorile širom vrata za treći entitet, odnosno oživljavanje UZP-ovskog projekta HRHB.  

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je još 2019. godine predložilo listu kandidata za popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu FBiH. Lista je potom proslijeđena Čavari, ali je on odbio predložiti kandidata iz reda hrvatskog naroda. Svoj posao su odmah, za razliku od njega, završili potpredsjednici FBiH Milan Dunović i Melika Mahmutbegović.

Godinu poslije, Čavari se urgencijom obratila i predsjednica Ustavnog suda FBiH Aleksandra Martinović. No, za njega ni ta urgencija nije predstavljala ništa, jer samo se Čovićeva naredba sluša. U Vijeće za zaštitu vitalnog interesa iz reda sudija Ustavnog suda FBiH trenutno su izabrana četiri člana, dok se još čeka na imenovanje troje, iz reda hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.

VEZANI TEKST - Tuđman nije uspio prije 25 godina: Čović preko kriza i blokada želi treći entitet i ruši građansku BiH

Vlada Federacije BiH koja je i danas u mandatu izabrana je 2014. godine. Nova nije jer je Čović od izbora 2018. pa sve do danas kontinuirano ponavljao da neće biti formirana sve dok se ne dogovore izmjene Izbornog zakona BiH. Isto pravilo primjenjivao je i kod imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. 

Blokirao je Čović, ne samo Federaciju BiH preko Čavare, već i državne institucije. Tu mu je zdušno pomagao Milorad Dodik. Obojica su novi saziv Centralne izborne komisije BiH, gdje su izgubili političku kontrolu koju su imali godinama, nazivali nelegitimnim, podnošene su tužbe Sudu BiH, ali su sve odbačene. Čak se i smijenjena glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić direktno miješala u ovo pitanje, govoreći jedne prilike u Parlamentu BiH. 

Kako im to nije prolazilo, odlučili su se na blokade budžeta BiH, dovodeći u pitanje samo funkcioniranje državnih instituacija, kao i održavanje Općih izbora 2022. 

Svi su već zaboravili da je Miri Džakuli još u junu 2020. godine istekao mandat na mjestu direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Prema zakonu, direktor se imenuje na mandat od četiri godine, a nakon toga može biti imenovan još jednom. Džakula je imenovan prvi put 2012. potom 2016. godine. No, Čović je kategorično poručivao u nekoliko navrata da UIO "pripada" hrvatskom narodu.

- UIO će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti - govorio je Čović, i tako imamo blokadu u imenovanju i novog direktora UIO. 

VEZANI TEKST - Čolo: Čavara krši Ustav, on je samo izvršilac svog šefa Dragana Čovića

Vijeće ministara BiH nije pokretalo proceduru za izbor njegovog nasljednika, a bez glasa ministra finansija i trezora Vjekoslava Bevande novi direktor ne može biti ni imenovan. Opet u prijevodu, Čović je izdao ferman Bevandi kao i Čavari da sve zaustavi. 

Udruženim snagama, Dodik i Čović su u Domu naroda Parlamenta BiH zaustavili usvajanje tri zakona ključna za dobijanje kandidatskog statusa - Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, te izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakona o javnim nabavkama. 

Uz to, nedavno je otkriveno i da je Bevanda samonicijativno 26. novembra prošle godine donio Odluku prema kojoj se za međunarodne ugovore o dvostrukom oporezivanju planira da budu nadležna entitetska ministarstva finansija i Brčko distrikta. Ovom odlukom nastoji se obesmisliti funkcionisanje državne institucije, a niže nivoe vlasti predstaviti da igraju ulogu države. Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović zatražio je od Ministarstva pravde BiH - Upravni inspektorat da se izvrši inspekciji nadzor i provjeri Bevandino postupanje. 

VEZANI TEKST - Čović doživio poraz: Iz Rezolucije EPP-a izbačeno legitimno predstavljanje, osuđene blokade

S obzirom da je na čelu ovog ministarstva još jedan Čovićev igrač, Josip Grubeša, vjerovatno od inspekcijog nadzora neće biti ništa, a Bevandina odluka ostat će na snazi. 

Njemački Bundestag, podsjetimo, usvojio je Rezoluciju u kojoj su Čović i Dodik definirani kao glavni krivci za stanje u BiH, te da  imaju za cilj da unište Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva.

Nedavno je i Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini ocijenila licemjernim izjave Dragana Čovića, kao i poruke Hrvatskog narodnog sabora u kojima su druge stranačke lidere optužili za "zapaljivu retoriku", a  istovremeno pozvali na institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH.

Podsjetimo i da je u maju mjesecu, na 27. Kongresu Evropske narodne stranke (EPP) u Rotterdamu usvojena  Rezolucija "Evropska perspektiva Bosne i Hercegovine". Dragan Čović i HDZBiH doživjeli su tada teški politički poraz, jer je iz Rezolucije, iako su na tome insistirali, izbačeno legitimno predstavljanje i osuđene su blokade na državnom i entitetskom nivou, a osuđene su i blokade. 

- Oštro osuđujemo najnovije neprihvatljivo huškanje koje dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje. Bilo kakve neustavne secesionističke akcije, izlazeći iz ustavnih i zakonskih okvira, moraju prestati, dok se trenutna blokada institucija mora odmah prekinuti kako bi se omogućilo Bosni i Hercegovini da se pozabavi neophodnim reformama i dalje slijedi svoju EU perspektivu - navedeno je u Rezoluciji.