Kako stoji u odluci Ustavnog suda, Đaliću je od februara prošle godine produžavan pritvor bez održavanja suđenja. Suđenje mu je počelo 17. decembra 2019. godine.

Nakon sjednice održane 21. aprila, Sud navodi da je Đalić osumnjičen od 2016., a da mu je u januaru 2018. određen pritvor, nakon čega je za godinu dana potvrđena optužnica i održano ročište za izjašnjenje o krivici.

- U 2019. godini je održana jedna statusna konferencija i tri glavna pretresa na kojima je započeto čitanje optužnice, a od februara 2020. godine nije održan ni jedan glavni pretres - navodi se u odluci.

Đalićev advokat Senad Kreho objašnjava da je pritvor određen od samog početka zbog straha od ponavljanja djela, iako je njegov branjenik ranije neosuđivan. Kaže kako je od februara prošle godine pritvor produžavan svaka dva mjeseca, bez "pokušaja države i Suda da organizuje suđenje".

On smatra da je ovo jedna od rijetkih apelacija u fazi samog suđenja, dodajući da je Ustavni sud zapravo zadnja instanca do kada svi pravni lijekovi moraju biti upotrijebljeni.

- Odluka je rijetka u ovoj fazi, mi nismo ni pročitali optužnicu, a Ustavni sud je reagovao, to je dobar primjer za sva ostala suđenja koja traju - navodi Kreho za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kako stoji u odluci, Ustavni sud je Odlukom o dopustivosti i meritumu od juna 2020. odbio prvu apelaciju apelanta kao neosnovanu protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i Kantonalnog suda u Sarajevu kojima mu je pritvor produžen za naredna dva mjeseca.

Đalić je ponovo podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH 17. februara 2021., protiv rješenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine od 25. januara i Kantonalnog suda u Sarajevu od 12. januara ove godine.

- U tom pravcu je ukazano na stav Evropskog suda za ljudska prava prema kojem dugi periodi za vrijeme kojih postupak stagnira bez pružanja ikakvih objašnjenja nisu prihvatljivi - navodi se u odluci.

Također stoji da je apelant istakao povredu prava na slobodu i sigurnost smatrajući da odluke nisu adekvatno obrazložene i da nisu navedeni razlozi koji se zahtijevaju relevantnim odredbama Zakona o krivičnom postupku (ZKP) da bi se produžio pritvor, te da su u osporenim rješenjima "nagomilani" pritvorski razlozi bez suštinskog objašnjenja i obrazloženja.

Navedeno je da sudovi nisu cijenili konkretne okolnosti koje su im bile poznate – da od pretresa prostorija u junu 2016. godine Đalić nije poduzeo bilo koju radnju za eventualni nastavak aktivnosti, firma je blokirana, i da sudovi nisu adekvatno razmotrili izricanje blažih mjera koje su predložene u svakoj žalbi.

Ovakvim postupanjem, dalje se navodi, prekršena su osnovna ljudska prava apelanta i standardi zaštićeni Evropskom konvencijom.

Ustavni sud je zaključio da postoji povreda prava apelanta na slobodu i sigurnost, kada objektivne okolnosti nisu dovedene u vezu s okolnostima "in concreto" i kada u okolnostima konkretnog slučaja nije obezbijeđeno efektivno vođenje postupka prema odredbama ZKP-a, koje donošenjem naredbi u vezi s pandemijom nisu stavljene van snage niti je njihova primjena suštinski ograničena.

Krivični postupak nije vođen na način da se trajanje pritvora svede na najmanju moguću mjeru, zbog čega je naloženo poduzimanje mjera za efikasan nastavak postupka i obezbjeđenje garancija suđenja u razumnom roku.

Suprotno tome, Ustavni sud zaključio je da nema kršenja prava apelanta na slobodu i sigurnost iz Ustava BiH i Evropske konvencije kada su redovni sudovi, odlučujući o produženju mjere pritvora apelantu, dali jasne i argumentirane razloge kako za postojanje osnovane sumnje, tako i za postojanje posebnih pritvorskih razloga iz ZKP-a zbog kojih je apelantu pritvor produžen.

Kreho objašnjava da država mora obezbijediti pravo da se sudi u razumnom roku ili da optuženog pusti da se brani sa slobode, te da je Ustavni sud dao rok od tri mjeseca da se obezbijedi suđenje ili da Đalić bude pušten.

- Pritvor je po zakonu hitan, on je nužan. Može se spriječiti drugim mjerama, mjerama zabrane, napuštanje boravišta, uzimanje ličnih isprava i tako dalje. Ja sam sve to pokušao, ispucao tri i po godine, sve sam odbijen, dok na kraju Ustavni sud nije utvrdio da on ima pravo na suđenje u razumnom roku, dakle godinu dana čovjek leži u pritvoru, nije niko maknuo prstom - kaže Kreho.

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu u odgovoru BIRN-u BiH kao razlog zbog kojeg u predmetu Đalić i drugi glavni pretres nije zakazan u proteklom periodu navode ograničenje broja dozvoljenih osoba u sudnici u skladu sa naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva i Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

- Sud se obraćao Kriznom štabu, kako bi se izuzetno dozvolilo prisustvo većeg broja osoba u sudnici, uz poštivanje epidemioloških mjera, o čemu je upoznato i Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) - navodi se u odgovoru, kao i da je ovo jedini pritvorski predmet gdje glavni pretres u proteklom periodu nije zakazan.

VSTV BiH donijelo je 22. marta prošle godine obavezujuću Odluku za rad svih sudova i tužilaštva, prema kojoj se odlažu sva suđenja "u cilju preventivnog djelovanja i sprečavanja širenja koronavirusa, izuzev onih predmeta koji se odnose na prijave za kršenja mjera nadležnih organa u vezi s COVID-19". Ova odluka se ne odnosi na pritvorske predmete, predmete kojima prijeti zastara i druge hitne slučajeve propisane krivičnim zakonima u BiH.

U toj odluci je navedeno da postupajući sudija i druge predmete može odrediti kao hitne.