Projekt je realizova Arhiv Federacije BiH u saradnji sa Udruženjem "Žene borci 92-95", JU Arhiv Unsko-sanskog kantona i JU Muzej Tešanj.
Na okruglom stolu je učestvovala potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović koja je čestitala Dan Armije RBiH i ukazala na značaj današnjeg događaja.
- Prvi put na ozbiljan način govorimo o značaju žene u oslobodilačkom ratu. Bez žena, njihove uloge, mislim da rezultat odbrane BiH bi bio drugačiji - izjavila je Mahmutbegović.
O značaju žena u proteklom ratu u Bosni i Hercegovini govorio je i v.d. direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija.
- Obilježavamo 30. godišnjicu od formiranja Armije BiH. Nažalost, žene nisu na adekvatan način tretirane shodno onome što su one uradile tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Podsjećam da se u Armiji BiH borilo 5.360 žena, 13 je odlikovano Zlatnim ljiljanom, od njih 13, devet je posthumno - istakao je Ćuprija.
Kako je kazao, danas su organizovali i izložbu kojom žele ukazati na značaj žena u ratu i odati im počast.
- Izložba sadrži 387 jedinica od kojih je 183 novinskih članka i dokumenata iz fondova, te 204 fotografije od 40 samih učesnica i pripadnica Armije RBiH. Obuhvaćeni su svi korpusi u Bosni i Hercegovini. U narednom periodu je neophodno pokrenuti inicijativu da se izgradi spomen-obilježje za heroine Bosne i Hercegovine, kao i spomen-soba i da ih na taj način otrgnemo od zaborava - pojasnio je Ćuprija.
Sabahetu Ćutuk, diplomiranu pravnicu, rat je zatekao na prostoru Istočne Bosne.
- Rodom sam iz Zenice. Aktivno sam učestvovala u Prvoj slavnoj višegradskoj brigadi, bila sam pomoćnik komandanta. Znate šta se desilo u istočnoj Bosni. Zaista je Višegrad bio grad živih lomača. Najponosnija sam zbog nekoliko akcija u kojim sam učestvovala, a radi se o izvlačenju više od 2.000 civila iz područja gdje su bile žive lomače. Nakon Dejtonskog sporazuma, mi, žene, smo uglavnom osnovale porodice, borile se da dobijemo djecu... - ispričala je Ćutuk.
Kako je kazala, u decembru 2020. godine osnovano je Udruženje "Žene borci 92-95".
- Osjetile smo potrebu da formiramo udruženje, jer je veliki broj žena otišao s ovog svijeta. Imamo jako malo podataka koliko je žena ratnih vojnih invalida... U redovima Armije RBiH bilo je aktivno 5.360 žena. Najveće ratno priznanje je dobilo samo 13 pripadnica Armije, od toga su samo dvije žive, ostale su dobile posthumno - istakla je Ćutuk.
Naglasila je da je bh. žena, ne samo pripadnica Armije, dala ogroman doprinos za odbranu Bosne i Hercegovine, jer je na front slala svoje najbolje kćeri i sinove.