Nije nemoguće da u drugom krugu "padnu" svi ti zaključci, odnosno da ne bude u konačnici usvojena Rezolucija o osudi agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, koju je predložio Klub zastupnika SDA, kao i da ne bude data podrška Rezoluciji Evropskog parlamenta od 1. marta o ruskoj agresiji na Ukrajinu, Rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Ukrajini i podrška institucijama Evropske unije u aktivnostima u odgovoru na invaziju Rusije na Ukrajinu, što je predložila Borjana Krišto (HDZBiH), zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

VEZANI TEKST - Državni zastupnici traže isključenje Rusije iz PIC-a i vizni režim za ruske diplomate

Ono što je činjenica jeste da se Bosna i Hercegovina već izjasnila za, između ostalog, Rezoluciju Generalne skupštine UN-a.

Postavlja se pitanje da li je uopće trebalo uvrštavati ove prijedloge na sjednicu i kakva će poruka u slučaju "propasti" svih tih rezolucija biti poslana iz najvišeg zakonodavnog tijela, Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, istakao je za Faktor da Bosna i Hercegovina ima od ranije usvojen politički stav kroz djelovanje Predsjedništva BiH u 2014. godini.

- Rusija je izvršila vojnu agresiju na suverenu zemlju Ukrajinu. Kao država, putem naših imenovanih ambasadora smo to i potvrdili glasanjem u UN-u i Vijeću Evrope, gdje smo zajedno sa civiliziranim svijetom stali na pravu stranu historije.

Bilo kakvo insistiranje da se opet i iznova zauzimaju politički stavovi o Ukrajini, a znajući da će isti biti blokirani, je opasno i neozbiljno – upozorio je Đonlagić.

Kazao je da ono što može biti uloga Zastupničkog doma PSBiH jeste pozivanje Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da osiguramo finansijsku pomoć i pripremimo se za eventualnu humanitarnu pomoć za prijem izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja Ukrajine.

- Imajući u vidu da predstavnici svih stranaka iz entiteta RS nisu bili na sjednici i da se tako svrstavaju na malu manjinu onih koji podržavaju agresora Putina i njegov režim, a zbog takozvanog entitetskog glasanja, ništa se ne može niti usvojiti – zaključio je Đonlagić.

VEZANI TEKST - Generalna skupština UN-a osudila rusku invaziju na Ukrajinu, BiH glasala za, a i Srbija

Adil Osmanović, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, smatra da je moguće da svi ovi zaključci i rezolucije budu usvojeni u drugom krugu jer je, dodao je, potrebno da dvije trećine zastupnika iz entiteta ne bude protiv, što znači da na sjednicu treba doći deset zastupnika iz RS-a i glasati protiv u drugom krugu kako bi ovo sve "palo".

No ne isključuje mogućnost i da ne bude usvojeno.

Pitali smo da li je trebalo uopće na dnevni red staviti rezolucije i kakva bi, u slučaju da sve "padne" u drugom krugu bila poslana poruka iz Parlamentarne skupštine BiH.

- Mi imamo opću većinu. Zna se ko koči. Očigledno je to dio politike iz entiteta RS. Ako bi išlo u tom pravcu da se ne usvoji, značilo bi da se oni svrstavaju na stranu Rusije i Bjelorusije – kazao je Osmanović.

VEZANI TEKST - Bosna i Hercegovina ponovo uskladila politiku sankcija EU-a protiv Rusije

Na pitanje da li bi se tada poslala poruka da je BiH ipak neutralna, odgovorio je da se ne može poslati takva poruka, te da postoji većina koja je za predložene rezolucije i zaključke, te da se u ovoj situciji ne može biti neutralan.

Osmanović je istakao da su morali ići u tom pravcu predlaganja rezoucije.

- Najgore bi bilo da nismo ništa radili u Parlamentu – dodao je Osmanović.

Podsjetimo, institucije BiH su već djelovale u skladu sa obavezama koje naša država ima kao pretedent na članstvo u EU. Ambasadori, Sven Alkalaj u UN-u i šef Misije BiH pri Savetu Evrope Ivan Orlić, ranije su glasali u skladu sa politikom EU-a spram ukrajinske krize. Parlament BiH nije imao nikakvu formalnu obavezu da se izjašnjava po ovom pitanju i dovodi se u situaciju da na kraju možda ipak ne podrži rezolucije UN-a i EU-a. 

Zakazivanje sjednice na temu Ukrajine, ali bez prethodno formulisanih zaključaka, tražili su zastupnici SDP-a, Naroda i pravde i Naše stranke: Denis Zvizdić, Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić, Damir Arnaut, Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Miladina i Zukan Helez. Te zastupnica Nezavisnog bloka Aida Baručija.