Sarajevski ćevapi su opjevani i u pjesmama, a o njima su snimljeni i filmovi. "Deset u pola" naziv je komedije bh. oskarovca Danisa Tanovića, koja je, kao i sarajevski ćevapi, osvojila simpatije širom regiona i Evrope.

Podijeljena su mišljenja gdje su najbolji ćevapi u Sarajevu. "Petica", "Željo", "Mrkva", "Hodžić", "Zmaj", "Specijal", samo su neke od najpoznatijih ćevabdžinica u glavnom gradu BiH.

Gradsko vijeće je na sjednici 25. aprila upoznato o aktivnostima koje je Grad Sarajevo preduzeo na zaštiti sarajevskog ćevapa.

Kako je rečeno u raspravi, postoje svi preduvjeti da bi se pokrenuo proces koji vodi registraciji za dobijanje zaštite geografskog porijekla na nivou BiH i Evropske unije.

Cilj je zaštita i promocija najpoznatijeg sarajevskog brenda i u tu svrhu je već osnovano udruženje sarajevskih ćevabdžija, koje jedino može biti formalni podnosilac zahtjeva.

{$galerijaFotografija}

Postupak registracije oznaka porijekla, oznaka geografskog porijekla i oznaka garantovano tradicionalnog specijaliteta pokreće se zahtjevom koji se podnosi Agenciji za sigurnost hrane BiH, te će zaštita, kako se navodi, doprinijeti većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda koja odgovara njegovim posebnim svojstvima i stečenom ugledu.

- Pokrenuli smo zaštitu sa našom gradonačelnicom i sa ostalim ljudima iz kantona. Da pokušamo zaštititi sarajevski ćevap. Ništa manje nije upitan ni travnički, banjalučki ćevap. Jako su dobri, samo je to stvar ukusa. Mi sarajevskim ćevapima nazivamo one koji su odvojeni, manjeg su oblika. To je starinski ćevap. Sarajevski ćevap je mali. Sada mnogi ugostitelji idu na želju svojih gostiju da to povećaju, da su duži... To nije to. Nastojimo da zaštitimo sarajevski ćevap – između ostalog je rekla Amela Ferhatović, vlasnica ćevabdžinice Petica.

Abid Šaćiri više od tri decenije radi za roštiljem u ćevabdžinici Željo.

- Sarajevski ćevap je najbolji u BiH. Poznati smo naširoko i nadaleko, po kvalitetu, usluzi, ljubaznosti. Prije svega po kvalitetu – kaže Šaćiri.