- Na deponiji Smiljevići može se još dugo odlagati otpad, ali najveći je problem što je deponija neuređena. Federacija BiH nikada nije usvojila pravilnik kojim bi se definisao rad deponije tako da je okolinska dozvola jedini dokument kojim se reguliše rad deponije. Međutim, deponija u ovom trenutku nije sanitarna, a to je bila prije 20 godina bila, dok je bila pod kontrolom stranaca, odnosno donacija i stranih projekata. Stranih donacija više nema i jedna po jedna funkcija deponije Smiljevići počela je da odumire. Međutim, KS ne mora čekati da FBiH uradi svoj dio posla i Eko-akcija je 2019. godine ponudila rješenje za njeno saniranje, ali ništa nije urađeno – ističe Podić.

On podsjeća da se prije 20 godina na deponiji Smiljevići proizvodila struja, a sada deponijski gas truje zrak i okolno stanovništvo, a smrad se sve više širi općinom Novi Grad.

- Deponija da bi bila sanitarna ne smije utjecati na okoliš, zagađivanjem tla, vode i zraka. U Smiljevićima je tek djelimično smanjeno zagađivanje tla, dok se na otklanjanju zagađivanja vode i zraka, nije se ništa uradilo. Ranije postave vlasti, kao i ova aktuelna nisu baš ništa uradili da se sistematski stanje na deponiji popravi. Jedan od problema je finansiranje rada deponije, koja se uglavnom finansira iz budžeta Javnog preduzeća Rad. Radnicima na deponiji podijele se plaće i dobiju nešto novca za gorivo za radne mašine i pokriju im se režijski troškovi. Sve se to finansira od prikupljenog novca koji se naplaćuje od građana i firmi za odvoz smeća, a cijena se nije povećala od 1998. godine. To pokazuje kolika je briga vlasti o deponiji. Naše političare ne zanima ekologija. Njihova najveća briga je da se smeće ukloni sa gradskih ulica i ništa ih više ne interesuje. Više od jedne petine teritorije BiH upće nema odvoza otpada, zato se šire divlje deponije po cijeloj državi - kaže Podić.

Ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS Enver Hadžiahmetović, izjavljivao je ranije da bi se ulaganje u spalionicu otpada na deponiji isplatilo. Naš sagovornik odgovara da se spalionica ne bi trebala graditi.

- Postoji dokument koji su uradile Svjetska banka i Njemačka agencija za međunarodni razvoj u kojem piše da Bosna i Hercegovina ne zadovoljava uvjete za siguran rad spalionice otpada. Mi nemamo ni inspekcije, a ni potrebne zakone jer spaljivanje otpada itekako može zagađivati zrak ako se ne uradi kako treba i to bi moglo napraviti više problema nego što bi ih riješila – smatra Podić.

Glasnogovornik Javnog preduzeća Rad Mirza Ramić kaže da ovo preduzeće ne radi ništa na svoju ruku i pridržava se propisa za odlaganje otpada.

- Prije tri godine na deponiji Smiljevići odvojili smo jednu plohu za odlaganje građevinskog otpada i počeli smo sa preradom tog otpada, ali još imamo problema u nabavci opreme. Na deponiji imamo velike količine zelenog otpada i to bi se moglo prerađivati, ali to je tek u planu. Prema studiji Svjetske banke, vijek trajanja naše deponije je osam godina bez proširenja njenih kapaciteta. Zato idemo na smanjenje ukupne količine otpada i što više odvajanja reciklažnih sirovina i radi se na što većem broju otvaranja reciklažnih dvorišta u općinama KS. Prema studiji, može se recklirati čak do 60 posto otpada, plastika, papir, tetrapak u koje se pakuje mlijeko, sokovi, biootpad... Ono što odluči Vlada KS, naše preduzeće i provede – zaključuje Ramić.

Dnevno se u Kantonu Sarajevo odveze na deponiju Smiljevići oko 500 tona otpada i ovo je zastrašujući podatak s obzirom na to da je deponija već ispunjena skoro do vrha.