Agencija EU EDA koja pomaže vladama bloka da razviju svoje vojne sposobnosti, saopćila je da je ukupna potrošnja zemalja EU-a, osim Danske – koja odustaje od vojnih projekata EU-a – dosegla 198 milijardi dolara, što je povećanje od pet posto u odnosu na 2019. godinu, javio je Reuters.
Rashodi za odbranu iznosili su 1,5 posto od ekonomske proizvodnje 26 država EU-a, što je dobrodošla brojka za NATO savez predvođen SAD-om, koji je tražio cilj potrošnje od dva posto za svoje saveznike.
Većina članica EU-a također je dio NATO-a, ali žele biti u mogućnosti djelovati neovisno o Sjedinjenim Državama kada je to potrebno.
Zagovornici jače odbrane EU-a kažu da su upozorenja bila mnoga, od britanskog odlaska iz bloka do prioriteta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa "Amerika na prvom mjestu" i neuspjelih država na evropskim granicama.
Međutim, izvještaj EDA-e navodi pad u potrošnji na suradnju uprkos odbrambenom paktu EU-a potpisanom krajem 2017. kako bi se pokušalo udružiti resurse i okončati natjecanje između nacionalnih industrija koje je oslabilo prošle odbrambene napore.
- Trend pada evropske zajedničke potrošnje posebno je zabrinjavajući - naveo je izvršni direktor EDA-e Jiri Sedivy u izvještaju, u kojem je utvrđeno smanjenje zajedničke nabave opreme od 13 posto u odnosu na 2019, na 4,1 milijardu eura, što je treća najniža vrijednost koju je zabilježila agencija, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pri kupnji opreme prošle godine, vlade EU-a uglavnom su samostalno sklapale poslove, ne ispunjavajući obavezu preuzetu u svom paktu iz 2017. da osiguraju da se nešto više od trećine takve nabave obavlja zajedno s drugim članicama Unije.
Dok je EU također pokrenuo zajednički fond za oružje, radi na 60 zajedničkih vojnih projekata i ima za cilj dogovoriti nove snage za brzo reagiranje, ulaganja u odbrambena istraživanja i tehnologiju također su nepovezana i nemaju nikakvu saradnju, saopćeno je iz EDA-e.