Jer, pandemija COVID-19 imala je veliki utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Neke su grupe, uključujući zdravstvene i druge zaposlenike na "prvoj liniji", studente, ljude koji žive sami i one s već postojećim mentalnim poteškoćama, posebno pogođene.

- Depresija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta, dok je suicid drugi vodeći uzrok smrti među mlađom populacijom od 15 do 29 godina. Ljudi sa teškim mentalnim poremećajima umiru prerano – čak dva desetljeća ranije – zbog fizičkih stanja/problema koja se mogu spriječiti – istaknuto je na internet stranici Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja Dželila Mulić – Čorbo kaže da, kada je u pitanju mentalno zdravlje u BiH, teško generalizirati, a svoje mišljenje dala je iz perspektive prakse, sa čim se suočava u toku radnog vremena.

- Ono što ja vidim je da tek počinjemo da osjećamo posljedice pandemije, šta je pandemija napravila. U porastu je anksioznost, anksiozni poremećaji, panični napadi, depresivne epizode, koje su ustvari jako mnogo pogodile tinejdžere, adolescente, i cijele porodice. Također, jako mnogo kocke je prisutno u ovom trenutku. Dalje šta se događa jeste da je jako mnogo straha i zabrinutosti prisutno, neizvjesnosti u budućnost, i jednog generalnog nevjerovanja da može da bude drugačije i bolje – ističe psihologinja.

Brine je što nemamo ozbiljnu strategiju koja se bavi mentalnim zdravljem stanovništva u BiH.

- Voljela bih da nisam upravu, ali koliko mi je poznato, mi nemamo jasne akcione planove i jasne smjernice šta treba da radimo, i na koje načine to treba da provodimo, a u isto vrijeme imamo jako mnogo vrsnih stručnjaka mentalnog zdravlja gdje pojedinačneo pružamo pomoć. Međutim, nedostaje ozbiljna strategija – naglašava.

Kaže da je i u posljednjih 15 dana primjetila da mnogo ljudi sa PTSP- om traži pomoć.

- Čini mi se da nikada prije PTSP nije dijagnosticiran kao takav, ali ljudima se javlja jako mnogo slika, jako mnogo stvari iz rata, a u isto vrijeme nekako smo izloženi tome da vidimo kako se vode vrlo teške predizborne kampanje, koje nisu nimalo pogodne za mentalno zdravlje stanovništva. Neću da budem jako pesimistična, ali čini mi se da se u ovom trenutku suočavamo sa dvije stvari kada je u pitanju mentalno zdravlje - sa posljedicama pandemije koja još uvijek traje, i jednom besperpektivnošću jer ljudi ne vide kako to mogu da žive kvalitetnije i bolje, što ih stavlja u beznađe... Kada se nađemo u takvoj situaciji jako teško pronalazite mehanizme da uspostavite kvalitetan, bolji život. No on je moguć iako situacija sa ekonomske, političke, socijalne, obrazovne, zdrastvene nije zadovoljavajuća. Moguće je razviti svoje lične kapacitete i mehanizme i crpiti snagu iz onoga što je nama podrška da bi bolje i lakše mogli da se nosimo sa tim – poručuje psihologinja.

S obzirom na prošla iskustva s hitnim situacijama očekuje se da će potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama – istaknuto je na internet stranici Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo.