Država neće moći u nedogled subvencionirati preduzeća direktno pogođena krizom.

Aziz Šunje, dugogodišnji profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da će veoma bitno biti kakve ćemo lekcije naučiti iz ove krize.

- Prije svega tu mislim na izvršne organe, entitetske vlade. Hoće li biti u stanju da se kriza prepozna kao šansa? U kineskom jeziku riječ kriza predstavlja spoj opasnosti i prilike, što ima smisla. Evo, da nije bilo pandemije, ne bih naučio koristiti se različitim platformama, voditi online nastavu. Trebamo svi tražiti tu šansu da napredujemo – kaže prof. dr. Šunje.

Prof.dr. Aziz Šunje: Reforme su nužne, a njih mogu sprovesti samo kompetentni

Naglašava da je mnogo posla pred nadležnim institucijama.

-  Mnogo stvari treba uraditi. Nemamo zakona o stečaju, nemamo formiranu komisiju o vrijednosnim papirima, neophodna je reforma poljoprivrede. Nužna je reforma državnih preduzeća. Za sve to je neophodan kompetentan kadar. Stvari se ne smiju gurati pod tepih, u suprotnom će se ispod tepiha pojaviti "aždaha" – upozorava Šunje.

Naš sagovornik smatra da je neumjesno porediti pandemiju koronavirusa i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

- Naša ekonomija se oporavila poslije onakve destrukcije tokom devedestih godina prošlog vijeka. Zato će se najveći broj biznisa nastaviti jer je ekonomija bila stala, a ne uništena. Naravno, to ne znači da će biti lako doći u stanje prije koronavirusa – ističe Šunje.

Naša država ima negativan vanjskotrgovinski bilans, više uvozimo nego što izvozimo. Možda je jedan od odgovora na krizu svojevrstan ekonomski nacionalizam, preferiranje domaće proizvodnje i robe, uz poštovanje zakona o slobodnoj trgovini.

-  Osnovni preduvjet za to je promjena svijesti kod svih građana Bosne i Hercegovine. Moramo se opametiti. Poći svako od sebe. Recimo, uvijek uzimam domaće proizvode, pogotovo prehrambene. Uvozimo vode u vrijednosti desetaka miliona KM, a BiH je tako bogata tim resursom kao malo koja država – podvlači naš sagovornik.