VEZANI TEKST - Gavrankapetanović sutra na Ekonomiji brani završni rad da bi mogao biti direktor Opće bolnice

I ništa ne bi bilo sporno u vezi s modernizacijom Gavrankapetanovićevog privatnog biznisa da se ne radi o prvom čovjeku javne zdravstvene ustanove i to u vrijeme pandemije koronavirusa. 

Njegova objava izazvala je različite, ali burne reakcije u javnosti. Tim prije što je općepoznato da se Opća bolnica u borbu protiv pandemije COVID-19 uključila mjesecima nakon što se zdravstveni sistem već borio sa ovim javno-zdravstvenim problemom. 

Može li se biti "heroj u bijelom" u vrijeme pandemije, a da se na prvo mjesto stavlja privatni biznis? Naročito kad se radi o rukovodiocu zdravstvene ustanove koja bi trebala itekako da se u punom kapacitetu posveti oboljelima od COVID-19, ali i drugim pacijentima. 

I nije ovo prvi put. Gavrankapetanović je sve vrijeme, bar po onome čemu su mnogi svjedočili, više držao do privatne ordinacije i zarade u proteklim izuzetno teškim mjesecima za građane i zdravstveni sistem, nego do javne ustanove na čijem je čelu. 

VEZANI TEKST - Podhrastovi puni, Opća bolnica predstavlja pojačanja, a direktor prima pacijente u privatnoj ordinaciji

Usput je vrlo pogrdno govorio o kolegama ljekarima, a što su mu zamjerili i o tome se oglasili i iz strukovnih udruženja. 

Gavrankapetanović je, kako se tvrdilo iz Ljekarske komore KS, u javnosti u vezi sa svojim kolegama ljekarima iz KCUS-a imao "istupe koji nisu dozvoljeni u skladu sa kodeksom medicinske etike i deontologije". 

Da li je djelovanje ljekara, menadžera zdravstvene ustanove koji se očito prije svega bavi privatlukom, naročito u vrijeme pandemije, zakonito i etično, pitali smo i prim. dr. Edu Selimića, predsjednika Sindikata radnika u zdravstvu Kantona Sarajevo.

Selimića smo zamolili za komentar, ne tražeći da se referira na slučaj Gavrankapetanovića, nego općenito da komentira rad ljekara i menadžera javnih zdravstvenih ustanova i privatno, naročito u vrijeme pademije COVID-19. Za sada u Bosni i Hercegovini nije poznat slučaj, bar ne široj javnosti, da se još neki direktor bolnice u vrijeme pandemije posvetio privatnom biznisu. 

- U skladu sa federalnim Zakonom o zdravstvu sve je regulisano. Dobijate saglasnost od svog poslodavca tako da može biti dodatna djelatnost. Zakonski je to sve regulisano, samo je problem što se u BiH ne poštuje zakon i onda imate devijacija u privatnoj praksi - objašnjava Selimić i dodaje: 

VEZANI TEKST - Prof. dr. Izetbegović: Kroz trijažu KCUS-a je prošlo 448.053 ljudi, uradili smo više od dva i po miliona dijagnostičkih analiza

- Možete vi raditi u bilo kojoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, ali radite svoje puno radno vrijeme, a onda poslije svog punog radnog vremena vi možete sa svojim slobodnim vremenom raditi šta hoćete. I ne smijete biti u konkurenciji sa svojom firmom u kojoj radite, ne možete u svojoj firmi raditi i tu vještački proizvoditi dodatak kadra, materijala, opreme, a onda dati svoju vizit kartu i kazati otiđite u tu i tu privatnu ordinaciju i kada odete u tu privatnu ordinaciju, onda odete kod tog ko vam je dao preporuku u koju ćete privatnu ordinaciju otići. To je taj karcinom društva i zdravstva BiH - objašnjava Selimić.

Inspekcija bi trebala vršiti kontrole i vaš poslodavac u firmi u kojoj radite treba dati saglasnost da možete raditi dodatnu djelatnost, kaže naš sagovornik.

- Imate vi alatki kojima možete jako lijepo kontrolisati, ali ponavljam, kod nas su nedorečeni zakoni i oni koji bi trebali kontrolisati da li radite u skladu sa zakonom vas ne kontroliše i onda imate ove silne devijacije - dodaje Selimić.

Odnosi li se to i na rukovodeće funkcije, na rukovodioce i direktore javnih zdravstvenih ustanova da mogu raditi u privatnim praksama?

VEZANI TEKST - Sedam mjeseci od početka pandemije: Opća bolnica u Sarajevu danas će primiti prve Covid-pacijente

- Iskren da budem, ne znam zašto bi direktor jedne firme sam sebi davao saglasnost? Ne može je dati sam sebi. Taj bi morao biti direktor 24 sata, praktično da živi sa javno-zdravstvenom ustanovom gdje je menadžer, da se brine o toj javnoj ustanovi gdje je menadžer i da je diže u svakom smislu. Ali praviti sebi konkurenciju, to nije normalno - objašnjava Selimić. 

Pitali smo ga da li su njemu poznati takvi primjeri menadžera javnih zdravstvenih ustanova koji rade i u privatnoj praksi?

- Neka se vlast bori protiv takvih primjera, ali sve, kompletno društvo, nam je devijantno, zato i jest ovako. Zato mlada i inteligentna djeca to prepoznaju i odlaze vani - zaključuje Selimić. 

Podsjetimo, Opća bolnica na čijem je čelu Gavrankapetanović Covid-pacijente je počela primati tek sedam mjeseci nakon početka pandemije koronavirusa u BiH.