Subota je, vrijeme mektebske nastave u džamiji Ćurčinica u centru Livna. Čas vodi muallima Šejla Mujić- Kevrić. Njen životni put ju je doveo iz Bratunca, odakle je izbjegla u ratu preko Puračića i Tuzle, do Livna gdje živi već pet godina.

Šejla je završila Behram begovu medresu, a zatim i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. U Livno je došla sa suprugom Mahirom Kevrićem, glavnim imamom Medžlisa Islamske zajednice Livno i džamije Ćurčinice, te je za njih svaki dan nova prilika da rade sa zajednicom i šire pozitivne poruke.

- Izuzetno sam ponosna na okupljanje i koordinaciju rada Udruženja žena Medžlisa Islamske zajednice Livno, te stalni društveni angažman svih naših članica u lokalnoj zajednici. Redovno organiziramo obrazovne radionice, radimo dosta i na podizanju svijesti o zaštiti zdravlja, a realizirali smo i niz edukativnih časova o historiji, tradiciji i jeziku. Naravno, posvećeni smo i organizaciji Škole Islama i Škole Kur'ana, gdje želimo vjeru približiti svakome, pomoći onima koji žele znanje i informaciju da dobiju odgovore na pitanja za kojima tragaju - pojašnjava Šejla.

Mahir Kevrić, imam džamije Ćurčinica kaže da u Ćurčinici mekteb pohađa oko 50 djece.

- Učionicu koja je opremljena uz pomoć “Čurčića vakufa” je od izuzetne koristi za realizaciju različitih oblika edukacija i nastave u našem džematu, ne samo za mekteb, već i druge aktivnosti - dodaje imam.

Pored Ćurčinice, na području Livna se nalazi još i džamija hadži Ahmeda Dukatara, Lala-pašina džamija, džamija Milosnik, Bali-agina ili Balaguša i Zavra.

- U prve tri se klanja beš vakat, druge dvije su uglavnom aktivne samo za vrijeme Ramazana, a u planu je obnova džamije Zavra - kaže imam Kevrić.

Priča o Ćurčinici i Čurčića vakufu

Ćurčinicu džamiju je sagradio osmi mutevelija Čurčića vakufa Agan Ahmed sredinom 19. stoljeća. Tada je ista pridodana Jahja-pašinoj (Čurčića), Sagrakči-hadži Mahmuda i Karaula džamiji, koje se spominju u vakufnami Salih-age Čurčića, osnivača Vakufa. Od njene izgradnje do nacionalizacije vakufske imovine, potomci Salih-age su imali obavezu, da iz sredstava koja ostvare najmom vakufskih radnji i objekata u Sarajevu, pomažu održavanje džamije u Livnu.

- U upisanoj imovini Čurčića vakufa je zabilježena porodična kuća, karavan saraj, te 22 dućana i magaze. Vakif je povjerio upravu vakufom potomcima, na način da se prihodi dijele prema džamijama – i to jedna petina, dvije petine na održavanje i troškove upravljanja vakufom, a dvije petine vakifovoj djeci i potomcima - pojašnjava nam Faruk Čurčić, današnji mutevelija Čurčića vakufa.

Faruk Čurčić je šesanesti mutevelija Čurčića vakufa, a među njegovim prethodnicima su Salih Ragib Čurčić, posljednji gradonačelnik Sarajeva za vrijeme Osmalnija, te Fehim ef. Čurčić, također gradonačelnik i svjedok atentata na nadvojvodu Franza Ferdinanda.

Vakuf je prošao različite promjene sistema, sve do nacionalizacije vakufske imovine 1958. godine, kada je došlo do gašenja Čurčića vakufa. U ratu su porušene dvije džamije: Karaula 1992., koja je obnovljena 1998. godine, i Ćurčinica 1994., koja je obnovljena 2014. godine.

- Uslovi za obnovu vakufa su stvoreni kada je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predvidio gradnju Gazi Husrev-begove biblioteke dijelom na zemljištu gdje su se nalazili nacionalizirani dućani Čurčića Vakufa pod zabranom prometovanja - dodaje mutevelija Čurčić.

Dodaje da je sa Rijasetom Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sklopljen ugovor o zamjeni postojeće imovine, dućana Čurčića Vakufa koja se treba porušiti radi gradnje Gazi Husrev-begove biblioteke sa imovinom - dućanima koji će biti izgrađeni uz objekat biblioteke.

- Zamjenski dućani su izgrađeni i predati "Čurčića Vakufu“ 26. novembra 2013. godine, kada su i stvoreni potrebni uslovi za obnovu rada, a u skladu sa obavezama iz Vakufname - zaključuje mutevelija.

Tako je Čurčića vakuf ponovno počeo sa djelovanjem.

Saradnja danas

Ovih dana Čurčića vakuf obilježava pet godina od svog obnavljanja. Potomci Salih-age Čurčića su se odrekli pripadajuće ‘dvije petine’ prihoda Vakufa, te ih usmjeravaju na ulaganje u obrazovanje i podršku novim generacijama. Svake godine Vakuf osigurava podršku i stipendiranje učenika i studenata iz četiri džamije, sa Fakulteta islamskih nauka te po vlastitom izboru, a među njima je i Ermina Sitnić-Milanović.

Ona je predložena za stipendiju od strane MIZ Livno. Sa Erminom smo imali priliku razgovarati, kako bismo saznali značaj podrške Čurčića vakufa.

- Osnovnu i srednju školu sam završila u Livnu. Kroz život sam imala priliku da vidim šta znači biti human, i zato je moj izbor bio Medicinski fakultet. U skladu sa dobrotvornom svrhom Čurčića vakufa, bila sam jedna od izabranih stipendistkinja, što mi je olakšalo studije i omogućilo da danas doprinosim društvu i zajednici - kaže Ermina.

Ona je uspješno završila Medicinski fakultet u Sarajevu, a danas radi kao doktor u Mostaru. Poručuje da je svaka podrška obrazovanju i mladima najznačajnija poruka koju ostavljamo iza sebe. No, stipendiranje nije jedini vid pomoći zajednici u obrazovanju. Vakuf je podržao nabavku opreme u nekoliko institucija, a među njima i za Ćurčinicu džamiju u Livnu.

- Po obnovi džamije, Čurčića vakuf je odmah izrazio želju da pomogne aktivnosti koje će se odvijati u Ćurčinici. S obzirom na to da je u džamiji predviđen jedan multimedijalni prostor za mektebsku nastavu, edukaciju odraslih i druge oblike informisanja i poduke, isti se pokazao kao pravo mjesto za ulaganje i pomoć. Ćurčića vakuf je taj prostor u potpunosti opremio i otvorio za izvođenje novih oblika nastave, te je osigurao savremeni pristup edukaciji novih generacija. Ono što djeci potenciram kroz njihov odgoj i obrazovanje jeste da vole da uče, da se ne mire s time da uče za ocjenu, da uvijek teže da nauče više mimo toga. I zaista, kod njih se ta želja probudi. Zato je važno da im približimo vjeru i znanje - dodaje
muallima Šejla.

Imam Kevrić naglašava da su preci Salih-age Čurčića obnovom vakufa nastavili put ranijih mutevelija, koji su vjerno poštovali obavezu podrške četiri džamije, a izuzetno važnim smatra i to što su dajući svoj doprinos, te kroz odricanje od pripadajuće naknade, otvorili vrata i novim načinima podrške društvu.

- Poruka bi bila da se čuva ono što su nam preci ostavili. Primjer evladijet vakufa hadži Salih age Čurčića je najbolji pokazatelj da dobro učinjeno u ime Uzvišenog Allaha nikada ne može propasti. Iako je Vakuf bio ugašen nakon nacionalizacije, i imovina oduzeta, sjeme dobra je ponovo proklijalo i daje svoje plodove kroz prigu vrijednih potomaka hadži Salih-age - zaključuje Kevrić.

U džamiji Ćurčinica današnji čas je završen. U Livnu se opet čuje smijeh djece.