Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedan od četiri postojeća pravosudna stuba ne funkcioniše adekvatno, jedan je od zaključaka izvještaja stručnjaka za vladavinu prava kojeg je danas u Briselu predstavio Reinhard Priebe Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja EU i vlastima Bosne i Hercegovine.

Izvještaj čiji su glavni nalazi objavljeni danas otkriva niz duboko zabrinjavajućih nedostataka vladavine prava u BiH, saopšteno je danas iz Ureda Evropske unije u BiH. Jedan od zaključaka dugo očekivanog izvještaja je da je saradnja između državnih i entitetskih pravosudnih organa i dalje "izuzetno slaba".

-Nedostatak koordinacije i saradnje među pripadnicima pravosudnog sistema neizbježno stvara uslove ozbiljne disfunkcionalnosti i manjku efikasnosti - navodi se u izvještaju gdje se dodaje kako je odnos tužilaca i policije "daleko od jasnog ili efektivnog u borbi protiv kriminala".

Kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH izvještaj navodi slabosti tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti. Pretjerano hijerarhijska struktura, nedostatak odgovarajuće zaštite i sistema odgovornosti su primjetni, navodi se u izvještaju.

-Miješanje u tekuće slučajeve, pritisci, prijtenje i zastrašivanja tužilaca, ali također i sudija, je primijetan i izaziva ozbiljne zabrinutosti - navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi kako pravosudni sistem jednostavno ne funkcioniše u borbi protiv ozbiljnih slučajeva korupcije ili složenih finansijskih istraga. Objašnjavajući široke ovlasti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) izvještaj navodi da je "tokom proteklih godina VSTV sam postao dio problema", i da je propustio priliku da uspostavi integritet.

-Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti i konačno, nesposobnosti da provede reforme - navodi se u izvještaju.

Disciplinski postupci i tijela unutar VSTV-a moraju se radikalno mijenjati, zbog toga što su Disciplinska vijeća koja donose odluke većinom sastavljena od članova VSTV-a, uzmemo li u obzir da se postupci vode i protiv predsjednika i članova vijeća, navodi se u izvještaju. Kada su u pitanju imenovanja i napredovanja u karijeri sudija i tužilaca, u izvještaju se navodi da bi etnička pripadnost trebala biti samo kriterij koji bi se na kraju uvažavao kod ocjene dva ista kandidata, prethodno izabrana na osnovu zasluga.

Sistem ocjenjivanja se previše oslanjao na kvantitativne kriterije i statistike, što je dovelo do niza problema, navodi se u izvještaju koji dodaje da bi naglasak trebao da bude na istinskom kvalitetu. Od nosilaca pravosudnih funkcija se očekuje da strogo poštuju zakone i etiku, te da djeluju u javnom interesu. Građani ne veruju u pravosuđe zbog percepcije o korupciji i sukobu interesa.

-Takvo ponašanje, posebno na vrhu pravosudnog sistema, daje loš primjer i također širi klimu nesigurnosti i frustracije među građanima - navodi se u izvještaju.

Povjerenje javnosti, između ostalog, može se vratiti transparentnošću, kao što je objelodanjivanje imovine sudija i tužilaca.

Nezakonito bogaćenje svih javnih službenika treba biti sankcionisano, navodi se u izvještaju gdje se dodaje da je transparentnost i odgovornost nedovoljno razvijena kod sudija i tužilaca. U izvještaju se navodi da presude nisu dovoljno obrazložene, te da sudski postupci i institucije u kojima se vode nisu dovoljno otvoreni ka javnosti i medijima.

-Dugo očekivana strategija komunikacije trebala bi biti hitno finalizirana, usvojena i implementirana - navodi se.

U izvještaju se također navodi da Ustavni sud BiH ima široke ovlasti i da “ima potencijal da igra centralnu ulogu u ostvarivanju visokih standarda ljudskih prava u zemlji”. Dodaje se da Ustavni sud još uvijek nije dostigao “nivo zrelosti potrebne za odlaskom stranih sudija” ali da bi to trebao biti krajnji cilj.

Izvještaj također kritikuje neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

-Neprovođenje presuda Suda tokom dužeg perioda nije samo kršenje međunarodnih obaveza BiH, na koje se njen Ustav poziva, nego također odražava ozbiljan nedostatak odlučnosti zemelje da poštuje vladavinu prava - navodi se u izvještaju gdje se dodaje da BiH ne uzima svoje članstvo u Vijeću Evrope ozbiljno i da ovakav odnos prema međunarodnim presudama ugrožava pristupanje EU.

U izvještaju se navodi da 25 godina nakon zavšretka rata pravda za žrtve ostaje nepotpuna i nije izgubila na važnosti. Iako BiH ima bolji rezultat u rješavanju ratnih zločina u odnosu na neke zemlje regiona, ona se ipak suočava sa brojnim odlaganjima, pogotovo s onim koji se tiču najsloženijijh predmeta.

Potreban je novi podsticaj, prema izvještaju, kako bi se osiguralo da protok vremena ne dovede do nekažnjavanja počinitelja. Navedeno je i da se o tome od političkih vlasti očekuje da budu primjer usvajanjem revidirane Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina bez odlaganja.

-Nema mjesta veličanju ratnih zločinaca ni sa jedne strane. Poricanje ili revizionizam suprotstavljaju se osnovnim univerzalnim vrijednostima i sprječavaju svaki pokušaj unutarnjeg pomirenja - stoji u izvještaju.

Presude za ratne zločine, uključujući i odslužene zatvorske kazne bi se prema izvještaju trebale smatrati osnovama nepodobnosti za političku funkciju. Ove presude, uključujući i one koje je izrekao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), te Međunardno mehanizam za krivične sudove moraju ući u domaćne krivine dosijee.

Također je preporučeno da bi se zakoni na svim nivoima u BiH trebali pravilno kriminalizirati takvo ponašanje. Osude za ratne zločine, uključujući i nakon izdržane kazne, također bi se trebale smatrati osnovama neprikladnosti za političku funkciju. Te presude, uključujući one od strane Haškog tribunala i njegovih nasljednika, moraju se unijeti u domaće krivične dosijee.

Priebe je izvještaj predstavio povodom 4. sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju održanog u Briselu danas. Izvještaj eksperata je rezultat “Inicijative EU za pojačano praćenje vladavine prava u BiH”, koja se u toku 2019. godine bavila temeljnim uzrocima nedostataka u vladavini prava u Bosni i Hercegovini, a u okviru Mišljenja Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, navodi se u saopštenju.

Evropska unija je pozvala sve političke lidere u BiH, nadležne vlasti, pravosudne institucije i sve nosioce pravosudnih funkcija da se odmah počnu baviti nalazima Izvještaja i odgovarajućim ključnim prioritetima koji su identifikovani u Mišljenju Komisije.

Otklanjanje nedostataka u području vladavine prava u BiH i dalje je ogroman izazov. Kako je grupa eksperata posebno navela:

Potrebno je ponovo izgraditi povjerenje

Da bi se prevazišle postojeće nefunkcionalnosti, potrebne su sistemske reforme u važnim oblastima vladavine prava, kao što je pravosuđe.

Ljudska prava i temeljne slobode moraju biti zagarantovane

Potrebno je valjano izvršenje i dovoljni pravni lijekovi koji će osigurati djelotvornu pravnu zaštitu od kršenja takvih prava. Konkretno, nepoštivanje sudskih odluka Evropskog suda za ljudska prava je neprihvatljivo.

Pravosuđe mora bolje služiti građanima

Potrebna su značajna unapređenja u sistemima građanskog i krivičnog pravosuđa. Oni moraju dati rezultate. Građanski postupci su previše mukotrpni, složeni i formalistički te predugo traju. Sistem krivičnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini ne bori se protiv teškog kriminala i korupcije.

VSTV-u je potrebna temeljita reforma i radikalna promjena ponašanja

VSTV se široko poima kao moć koja nikome ne polaže račune, u rukama osoba koje služe interesima mreža političkih pokrovitelja i uticaja. Kao centralna institucija koja treba da osigura nezavisnost i funkcionisanje pravosuđa u BiH, pravni okvir i rad VSTV-a se moraju značajno unaprijediti, kako bi bolje služio interesima pravosuđa i građana.

Mora se osigurati integritet nosilaca pravosudnih funkcija

Postojeći sistem u kojem se samo vrši prikupljanje imovinskih kartona na papiru bez provođenja bilo kakvih provjera je besmislen i mora se unaprijediti. Taj sistem mora podlijegati vanjskom praćenju. Ako novi sistem i njegova primjena ne ostvare svoj cilj, biće se teško oduprijeti pritisku da se provede postupak provjere (vetting).


Potrebno je prevazići neodržive ustavne slabosti

Potrebne su temeljite reforme važećeg Ustava BiH kao i entitetskih Ustava, konkretno da se prevaziđe "institucionalni višak". Oni nisu adekvatni za dalje kretanje zemlje ka evropskim integracijama i dalji napredak u konsolidaciji stabilne demokratije zasnovane na vladavini prava, najvišim standardima ljudskih prava i za jačanje solidnog ekonomskog razvoja. Paralelno sa radom na ustavnim reformama, potrebno je poduzeti sve moguće napore da se rješe nedostaci u postojećem ustavnom okviru. Ono što treba da prevlada jeste zajednički interes, ne etnički pristup.

Političari moraju djelovati konstruktivno i bez opstrukcija

Grupa eksperata je odlučila da uputi kritiku, čak oštru, u vezi sa postojećom situacijom jer smatra neophodnim da se stvari kažu jasno i na način koji neće ostavljati prostora za sumnju u poruku koju žele da pošalju.

Sa pozitivne strane, grupa eksperata iskreno pozdravlja činjenicu da unutar pravosudnog sistema, kao i među širom javnosti, također postoji snažna želja da se prevaziđu poteškoće i da se situacija preokrene nabolje.

U tom kontekstu, otvorene i pozitivne izjave na javnoj debati "Pravo na pravdu" u korist jačanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini i spremnost da se radi u tom pravcu izazivaju optimizam u pogledu budućnosti ove zemlje, navodi se u zaključcima.