Održana je sjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, na kojoj su kao četvrta tačka dnevnog reda razmatrana moguća rješenja za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH.

Članovi CIK-a su na današnjoj sjednici najprije razmatrali da li je potrebno donositi podzakonske akte kojima će se definirati raspodjela mandata u Domu naroda. Nakon rasprave su se usaglasili da će CIK na sebe preuzeti obavezu iznalaska potrebnog rješenja, ali da se to neće dogoditi na današnjoj sjednici. Stručna služba CIK-a je zadužena da za narednu sjednicu, koja bi se trebala održati sljedeće sedmice, pripremi različite radne materijale o kojima će se članovi CIK-a izjašnjavati.

Članica CIK-a Irena Hadžiabdić prethodno je kazala da je odluka o načinu popunjavanja Doma naroda sada odgovornost te institucije, ali da postoji mogućnost da se sačeka uspostavljanje novog saziva Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koji bi CIK-u dao smjernice prema kojim bi donijeli konačnu odluku. Vlado Rogić je tokom rasprave izjavio da je Parlamentarna skupština BiH ovu obavezu "elegantno prebacila na pleća CIK-a". S tim u vezi je predložio da se ovo pitanje prvo razmatra na zatvorenim kolegijima CIK-a, a tek nakon toga da se odluka donese na javnoj sjednici.

Popis stanovništva

Član CIK-a Stjepan Mikić je tokom rasprave poručio da je CIK dužan izvršiti svoju obavezu, ali da se pri raspodjeli broja mandata po kantonima u obzir uzima popis stanovništva iz 2013. godine, što je protivno odredbama Ustava FBiH, prema kojim se raspodjela mandata mora temeljiti na popisu iz 1991. godine.

- Konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti će proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH. Kao Ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne provede – glasi odredba Ustava FBiH.

Za razliku od Mikića, Suad Arnautović smatra da bi, ukoliko se raspodjela bude temeljila na popisu iz 2013. godine, time bilo diskriminirano izbjeglo stanovništvo i dijaspora. Posljednji popis, pojasnio je, nije potpun i urađen je samo za potrebe statistike.

- Prema Zakonu o popisu stanovništva, popis u dijaspori trebao se uraditi posebno, ali to nikada nije urađeno. Referentna tačka zato može biti samo popis iz 1991. godine – izjavio je Arnautović, a zatim je svoj stav potkrijepio činjenicom da većina birača koji su glasali putem pošte na posljednjim Općim izborima nije popisana na posljednjem popisu stanovništva.

- Mi smo biračko pravo dali na osnovu popisa iz 1991. Ovi ljudi su imali i pravo da se kandiduju na izborima za kantonalne skupštine, a sada se to želi zanemariti – dodao je.

Da se ipak kao relevantan treba koristiti popis iz 2013. godine smatraju, pored Stjepana Mikića, Vlado Rogić i Novak Božičković, ali i donedavna predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić. Ona je kazala da posljednji popis treba biti temelj, "koliko god da joj se to možda i ne sviđa". S druge strane, Suad Arnautović i Ahmrt Šantić su zastupali obavezu poštivanja Ustava FBiH te korištenje rezultata popisa iz 1991. godine. S tim u vezi je postalo izvjesno da će CIK donijeti odluku protivnu Ustavu FBiH.

Predsjednik CIK-a Branko Petrić je kazao da bi Stručna služba za narednu sjednicu trebala pripremiti radni materijal za obje varijante.

Obaveza CIK-a

Odredbe Izbornog zakona BiH, na osnovu kojih se ranije određivala struktura Doma naroda, izbrisane su nakon odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Parlamentarna skupština BiH u međuvremenu nije uspjela pronaći rješenje za izmjene Izbornog zakona BiH, ali isto zakonsko rješenje otvara mogućnost da CIK donese odluku na osnovu koje će se popuniti naredni saziv Doma naroda.

Član 10.12 Izbornog zakona BiH propisuje obavezu CIK-u da nakon svakog popisa stanovništva određuje broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona. Tu odredbu CIK do sada nije imao priliku sprovesti, s obzirom na to da su rezultati prvog poslijeratnog popisa stanovništva objavljeni 2016. godine.

Ustav FBiH utvrđuje da se raspodjela mandata vrši na osnovu popisa stanovništva iz 1991. godine, dok, s druge strane, postoje zagovornici teze, prije svega unutar HDZ-a BiH, da se ta raspodjela treba vršiti na osnovu popisa iz 2013. godine. Ustav FBiH također propisuje da će u Domu naroda biti "najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu". Toj se odredbi također protive zvaničnici HDZ-a BiH, koji se zalažu za diskriminatorski način raspodjele mandata koji će pripadnicima određenih naroda u određenim kantonima oduzeti pravo izbora u Dom naroda.

Mikić je u tom kontekstu na današnjoj sjednici iskazao stav da odredba prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik konstitutivnih naroda više ne važi te da ne prihvata mogućnost da je "Ustav FBiH iznad Ustava BiH". Ovaj put Irena Hadžiabdić nije dijelila njegovo mišljenje te je kazala kako ta odredba postoji u Ustavu FBiH i da su dužni poštivati je. Taj stav zastupa i Suad Arnautović, dok je Vlado Rogić predložio da se za rješavanje ovog pitanja treba sačekati odluka Ustavnog suda BiH po apelaciji Borjane Krišto, kojom se dovodi u pitanje ustavnog odredbe Ustava FBiH o strukturi i načinu popunjavanja Doma naroda FBiH.