Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su razgovori o Kosovu u Washingtonu pomjereni (2. septembra), zbog, kako je rekao, mogućnosti da se na njima pojavi i američki predsjednik Donald Trump.

Sastanak u Bijeloj kući, prvobitno je trebao biti održan 26. juna ove godine, ali je odgođen zbog haške optužnice protiv predsjednika Kosova Hashima Thacija. Zbog toga, sa Vučićem će dijalog ovoga puta voditi premijer Kosova Avdullah Hoti.

Iz dobro obaviješteni diplomatskih izvora, Faktor saznaje da su razgovori u Bijeloj kući tek dobro osmišljena PR diplomatska akcija iz koje treba politički da profitiraju specijalni izaslanik Richard Grenell za daljnji napredak u karijeri, a Donald Trump zbog izbora u novembru kako bi sebi priskrbio dodatne poene za drugi predsjednički mandat.

(Foto: Ambasada SAD u Berlinu) 

Američki sastanak neće raspetljati zamršeni kosovski čvor, ali će donijeti određene pomake u pogledu jačanja ekonomske saradnje Beograda i Prištine. I to je jedino što se može iznjedriti na sastanku u Bijeloj kući.

Bez obzira što takav jedan dogovor neće imati političku težinu, Trumpova administracija će ga predstaviti kao njegov golemi uspjeh, što mu je prijeko potrebno za izbore 3. novembra.  

Spor Beograda i Prištine neće biti riješen onako kako je to Washington zamislio, a prva prepreka na tom putu, pored njemačke kancelarke Angele Merkel, jeste imenovanje Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika EU.

Faktorovi izvori kažu kako Lajčakov posao i nije toliko da riješi status Kosova (iako mu je to u osnovi zadatak) koliko je da prvotno stopira SAD, odnosno Trumpa i Grenella koji bi ovo pitanje da riješe "preko koljena" podjelom Kosova, čiji bi se destabilizirajući efekti, čega se jako plaše Njemačka i druge evropske zemlje, mogle sistemom spojenih posuda prenijeti na cijeli region.

Samo tri dana poslije američkog dijaloga, lideri Kosova i Srbije prema medijskim najavama sastat će se u Bruxellu s Lajčakom. Iz sjedišta EU do sada su uvijek poručivali da je američka podrška dijalogu Beograda i Prištine uvijek dobrodošla. Za razliku od Grenella i Trumpa, koji su limitirani datumom (izborima), Lajčaku odosno Evropi se ne žuri, tako da ima još uvijek dovoljno vremena da dođe do konačnog sporazuma Srbija-Kosovo.  

Trump želi po svaku cijenu napraviti vidljive pomake u kompliciranom odnosu između Kosova i Srbije, što bi mu priskrbilo političke poene kako na vanjskopolitičkom, tako i na domaćem terenu.  

Bivši američki ambasador u Beogradu William Montgomery ocijenio je da Vučić ne bi smio da propusti šansu da u Washingtonu postigne dogovor u korist Srbije, a to je razmjena teritorija. On cijeni da su veliki izgledi da Trump ne dobije novi mandat, a Joe Biden koji bi ga naslijedio naklonjen je Kosovu u postojećim granicama.  

Upravo eventualni dolazak Bidene na predsjedničku poziciju priželjkuje i Merkel i Lajčak kao glas Evrope, čime bi Amerika i EU napokon imali isti pogled na rješavanje kosovskog pitanja.  

Sastanak Aleksandar Vučić i Miroslav Lajčak 

Trumpova je ideja, a koju je njegov specijalni izaslanik Richard Grenell javno i saopćio prije nekoliko mjeseci, korekcija granica i razmjena teritorija da Srbija dobije sjever Kosova, a Priština većinski albansku Preševsku dolinu.

Jedina koja se kategorički suprotstavlja ideji razmjene teritorija i korekcije granica je njemačka kancelarka Angela Merkel koja je u nekoliko navrata upozorila na otvaranje Pandorine kutije, jer razmjena teritorija na etničkoj osnovi može dovesti do sukoba u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, ali i u Sjevernoj Makedoniji, gdje bi albanska manjina mogla tražiti pripajanje Kosovu.

Razgovor online: Predsjednik Srbije i njemačka kancelarka Merkel

Naravno, u svemu tome ne smije se izostaviti Ruska Federacija, koja posljednjih nekoliko mjeseci, koristeći sve moguće resurse (ljudske, medijske, obavještajne) nastoji stopirati da Srbija prizna Kosovo, te se "rovovskom borbom" nameću kao nezaobilazan faktor šaljući pitanje i Washingtonu i EU - gdje smo mi u dijalogu Beograda i Prištine. Stav Vladimira Putina je jasan - Srbija ne smije priznati Kosovo. 

Vučić, koji je zaigrao na više stolica (američka, ruska, evropska), doveo je sebe u gotovo bezizlaznu situaciju, kakve nisu rijetke u politici, da se čak i najbolji pokeraši ponekad prekombinuju. 

Dijalog Beograda i Prištine dobrano se odrazio i na neformiranje nove vlade u Srbiji, gdje je Vučić gotovo dva i po mjeseca bukvalno "razapet" između proruske i proameričke struje unutar svoje stranke. 

Dijalog Beograda i Prištine obnovljen je u julu ove godine, poslije 20 mjeseci zastoja.

U zastoju je od kraja 2018. kad su vlasti sa Kosova uvele stopostotne carinske takse na robu iz Srbije u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske nezavisnosti i sprječavanje prijema Kosova u međunarodne organizacije.

Srbija je nastavak dijaloga uvjetovala ukidanjem taksi, što je učinjeno imenovanjem nove vlade Kosova, te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu.