Odbor je u izvještaju naveo da su kontakti Trumpove kampanje sa ruskim obavještajnim službama tokom predsjedničkih izbora 2016. godine predstavljali ozbiljnu "kontraobavještajnu prijetnju", navodi AP.

U izvještaju odbora ne donosi se zaključak o tome da li su Trumpov izborni štab i Rusija bili u zavjeri da utiču na izbore, ali se ipak opisuje spremnost Trumpovih saradnika da koriste pomoć Kremlja, naročito kada je riječ o elektronskoj pošti zvaničnika Demokratske stranke, koju su hakovali pripadnici ruske vojne obavještajne službe, a objavio website Wikileaks uoči izbora.

U izvještaju odbora, na čijem čelu su republikanci, iznose se detalji o značajnim kontaktima Trumpovih saradnika i Rusa. Između ostalog se opisuje blizak profesionalni odnos šefa Trumpovog izbornog štaba Pola Manaforta i Konstantina Kilimnika, za kojeg odbor navodi da je ruski obavještajni agent.

U izvještaju se navodi kako je Manafort dijelio sa Kilimnikom rezultate anketa koje su rađene za potrebe Trumpove kampanje. Takođe se ističe da postoje "određeni dokazi" da je Kilimnik možda bio povezan sa operacijom Kremlja da hakuje i objavi elektronsku poštu demokrata, ali se ne navodi o kojim dokazima je riječ.

Uz to, u izvještaju se kaže da "dvije informacije" pokreću pitanje o potencijalnoj povezanosti Manaforta sa tim operacijama, ali su detalji koji slijede u dokumentu zatamnjeni.

Protiv obojice su podignute optužnice u okviru istrage specijalnog tužioca Roberta Malera, ali ni jedan nije optužen da je povezan sa hakovanjem.

Manafortov advokat Kevin Dauning rekao je u utorak da postoje informacije, koje su zapečaćene na zahtev Malerovog tima, a kojima se "potpuno demantuje sve što obaveštajni odbor pokušava da nagađa".

Senatski odbor opisao je svoj izvještaj, na više od 1.300 strana, kao "do sada najsveobuhvatniji opis ruskih aktivnosti i prijetnji koje one predstavljaju". Dvostranačka istraga trajala je gotovo tri i po godine, mnogo duže nego druge istrage.

U izvještaju se namjerno ne iznosi konačan zaključak, kao što je to slučaj sa drugim izvještajima, o tome da li postoji dovoljno dokaza da je Trumpov izborni štab bio u koordinaciji ili zavjeri sa Rusijom da utiče na izbore u Trumpovu korist, a protiv demokratske kandidatkinje Hillary Clinton zbog čega su njegovi nalazi, kako navodi AP, podložni stranačkoj interpretaciiji.

Grupa republikanskih članova odbora podnijela je "dodatno mišlljenje" uz izvještaj, navodeći da bi trebalo da eksplicitnije navede da Trumpova kampanja nije bila u koordinaciji sa Rusijom. Međutim, demokrate u odboru su podnijele svoj stav, tvrdeći da izvještaj jasno pokazuje tu saradnju.

Bivši specijalni tužilac Robert Maler zaključio je u prošlogodišnjem izvještaju da se Rusija miješala u izbore hakovanjem i tajnim kampanjama na društvenim mrežama i da je Trumpova kampanja prihvatila tu pomoć i očekivala da će imati koristi od nje. Međutim, Maler nije optužio ni jednog Trumpovog saradnika za zavjeru sa Rusima.

Senatski odbor je tokom istrage takođe razmatrao pitanja interesantna za Trumpa, kojima se Maler nije bavio. To obuhvata i oslanjanje FBI na dosije koji je sastavio bivši britanski špijun Kristofer Stil, čiji rad su finansirale demokrate.

Vršilac dužnosti predsjedavajućeg Odbora, republikanski senator Marko Rubio naveo je u saopštenju da je odbor zabrinut zbog toga što je FBI bio spreman da koristi dosije "bez provjere njegove metodologije ili izvora informacija", kada je zatražio da se izdaju nalozi za praćenje bivšeg savjetnika Trumpove kampanje.

Senatski odbori za pravosuđe i unutrašnju bezbjednost u međuvremenu preispituju istragu o ruskom miješanju sa fokusom na, kako navode, pogrešne poteze FBI-ja tokom njenih prvih dana. Tužilac, kojeg je imenovao sekretar za pravosuđe Vilijam Bar koji je skeptičan u pogledu istrage o ruskom miješanju, objavio je prošlog petka prvu optužnicu, protiv bivšeg advokata FBI-ja koji planira da prizna krivicu za mijenjanje vladinog emaila, objavio je Glas Amerike.