Iz Državnog suda su rekli da je sudija za prethodno saslušanje najprije predmetnu optužnicu vratio na uređenje i dopunu jer na osnovu nje i dostavljenih dokaza Sud nije našao da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio krivično djelo za koje se tereti, nakon čega je Tužilaštvo dostavilo dopunjenu optužnicu.

- Uvidom u dopunjenu optužnicu i dokaze Tužilaštva dostavljene uz optužnicu, a slijedom činjeničnog supstrata optužnice, Sud nije mogao utvrditi da iz priloženih dokaza proizilazi postojanje osnovane sumnje da je osumnjičeni počinio krivično djelo za koje se tereti, na način opisan u činjeničnom supstratu optužnice, te je primjenom odredbe člana 228. stav 2. i 3. Zakona o krivičnom postupku BiH, odbio optužnicu protiv osumnjičenog Tadije Mitrovića - naveli su u Sudu BiH.

U članu zakona koji su naveli u Sudu BiH stoji da "prilikom potvrđivanja optužnice sudija za prethodno saslušanje proučava svaku tačku optužnice i dokaze koje mu je dostavio tužilac kako bi utvrdio postojanje osnovane sumnje".

U optužnici koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Sudu na potvrđivanje navedeno je da se Mitrović tereti da je za vrijeme širokog i sistematičnog napada Vojske Republike Srpske (VRS) i policije na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području Bratunca i okolice, kao pripadnik VRS-a sudjelovao u progonu civilnog stanovništva počinjenog ubistvima.

- On se tereti da je, naoružan i u uniformi, zajedno s drugim pripadnicima VRS-a, u maju 1992. godine došao u mjesto Glogova, gdje je vršio potragu za civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti, radi ubistva navedenih civila, te je lično sudjelovao u ubistvu civila kojeg su pronašli u blizini kuće - saopćeno je ranije iz Tužilaštva.

Sud je ranije odbio potvrditi optužnicu protiv Ljubana Ećima za zločine protiv čovječnosti na području Kotor-Varoši uz objašnjenje da je optužnica odbijena iz razloga što osumnjičeni nije adekvatno saslušan u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH.

Ećim se, kako je ranije saopćeno iz Tužilaštva, tereti da je od početka juna 1992. do sredine 1994. godine, u svojstvu zamjenika i de facto zapovjednika Specijalne jedinice policije Centra službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka, učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu s drugim zapovjednicima i pripadnicima vojske i policije, a tom optužnicom su bili obuhvaćeni zločini nad civilima u mjestima Kotor-Varoš, Hrvaćani, Orahova, Bilice, Kotor, Kukavice, Donji Vrbanjci, Večići, Dabovci i Hanefići, a zločini se odnose na ubistva više desetina žrtava, nezakonito zatočenje više stotina civila, među kojima su bili i žene i djeca, kao i časne sestre i vjerski dužnosnici.

Iz Tužilaštva su ranije najavili da će optužnicu protiv Ećima ponovo uputiti Sudu uz obrazloženje da je ispitivanje osumnjičenog, u prisustvu njegovog branioca, organizovano 26. juna 2019. u Višem sudu u Beogradu, Odjeljenje za ratne zločine, s obzirom da se osumnjičeni nalazi u bjekstvu i nedostupan je pravosudnim organima BiH, te da je o tome sačinjen i zapisnik o ispitivanju Višeg suda u Beogradu, koji je dostavljen Sudu BiH.

Nedavno su iz Tužilaštva BiH potvrdili BIRN-u BiH da je formiran tužilački tim u vezi s ovim predmetom i da se poduzimaju odgovarajuće radnje s ciljem njegovog okončanja.

Državni sud je također odbio optužnicu koja je Jugomira Marčetića teretila za zločine počinjene u julu 1992. nad bošnjačkim civilnim stanovništvom iz mjesta Zecovi kod Prijedora, a nakon što je sutkinja za prethodno salušanje utvrdila da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni počinio ovo krivično djelo.

Sutkinja za prethodno saslušanje je u rješenju o odbijanju optužnice, koje je BIRN-u BiH dostavljeno iz Državnog suda, navela da dokazi koji su priloženi uz optužnicu ne upućuju na zaključak o postojanju ni osnovane sumnje da je Marčetić počinio djela koja su opisana u optužnici, a što predstavlja osnovni uslov za njeno potvrđivanje.

Tužilaštvo je teretilo Marčetića za učešće u napadu na selo Zecovi, kada je ubijeno najmanje 150 osoba te je cjelokupno stanovništvo protjerano i zatočeno u logore "Omarska", "Keraterm" i "Trnopolje" na području Prijedora, a teretio se i da je lično učestvovao u nasilnom razdvajanju muškaraca od žena i djece, te progonu civila, kao i u ubistvu oko 20 civila bošnjačke nacionalnosti iz navedenog sela.

U Sudu su naveli da Tužilaštvo nije podnijelo nove optužnice ni u jednom od ova tri predmeta.