Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo za 2018. godinu zastupnici u Skupštini KS nisu prihvatili.

Zilha Ademaj, v.d. direktorice Zavoda zdravstvenog osiguranja, pokušala je zastupnicima pojasniti šta se sve događa u Zavodu i o profitu od 20 miliona maraka.

U Kantonu Sarajevo zdravstveno osiguranje ima 438.000 osoba, a KS ima 420.000 stanovnika. Očito je da nije ažurirana baza podataka. Ima pretpostavka da ljudi dolaze iz drugih kantona da ostvaruju prava koje nudi KS. U ugovorima Zavoda sa zdravstvenim ustanovama propisano je da građani koji ne mogu ostvariti uslugu u javnim zdravstvenim ustanovama, mogu uslugu dobiti u privatnom zdravstvenom sektoru, a kasnije naplatiti trošak u Zavodu zdravstvenog osiguranja. Zašto je privatni sektor zdravstva u neravnopravnom položaju sa državnim sektorom. Lično mislim da je Opća bolnica diskrimirana i to ćemo popraviti kroz rebalans budžeta – odgovorila je Ademaj na pitanja zastupnika.

Zastupnici su imali mnogo primjedbi na rad Zavoda ističući da građani ne dobiju adekvatnu zdravstvenu uslugu za novac koji izdvajaju.

- Svi naši izvještaji govore da papir može izdržati sve i građane ne obavještavamo objektivno kako se troši njihov novac. Zavod se bavi određivanjem potrošnje insulina za djecu. Zašto nije bilo reagenasa, a Zavod je imao novac da to kupi. Ko je potrošio više insulina. Zašto nije bilo reagenasa. Mjesecima se ne mogu napraviti pretrage, a pacijenti nemaju novac da idu u privatne ordinacije. Javne nabavke su postale izgovor za sve probleme koje imamo u zdravstvu. Moramo pacijentima prezentirati šta tačno dobiju za zdravstveno osiguranje koje plaćaju. Dobit od 20 miliona KM je problem jer nema reagenasa i drugih usluga za pacijente, a ostvarujete dobit. Građani plaćaju sve više, a dobijaju sve manje – kazala je Segmedina Srna Bajramović.

Zastupnik Samir Suljević istaknuo je enormno povećanje naknada za otpremnine zaposlenih u Zdravstvenim ustanovama.

- Zašto Zavod 2,8 miliona KM nije dostavio javnim zdravstvenim ustanovama. Da li građane uskraćujeno za lijekove kako bismo prebacili pare apotekama? Zavod ima 138 uposlenika. Velika sredstva se izdvajaju za rad komisija. Koliko Zavod ima komisija i koliko iznose njihove naknade? Zašto se odlažu zdravstvene intervencije, pa teško bolesni pacijenti kod privatnika plaćaju preglede – pitao je Suljević.

Po mišljenju Zvonka Marića izvještaj Zavoda zdravstva je friziran.

- Zdravstvo erodira sve bržim tempom. Mi smo objavili da će se izvršiti refundancija svih usluga koje plaćaju građani, a onda su napravljene administrativne barijere da građani to ne mogu naplatiti. Gdje će te naći pare da utišate bunt medicinskih radnika – tvrdi Marć.

Vildana Bešlija je predložila da se sistem finansiranja za liječenje u inostranstvu mora promjeniti, naročito kada je u pitanju život djece.

- Djeca se liječe preko humanitarnih akcija. Sistem ne funkcioiniše u zdravstvu u i za to je najviše kriv Zavod zdrastvenog osiguranja. Plaćati usluge privatnim ordinacijama odmah po izvršenoj usluzi, a usluge plaćati pašulno državnim ustanovama je uništavanje zdravstvenog sistema – tvrdi Igor Stojanović.

- Mi štitimo prava korisnika i elementrna ljudska prava. Nadležnosti gdje se dodiruju Kanton i Federacija su mutni. Mi smo samo podređeni Ustavu ove zemlje, građanima i korisnicima i ako im to ne ispunimo, gubimo certifikat za državu ili da idemo svi u Njemačku - riječi su Damira Nikšića.

- Pojavljuje se novi trendovi menadžera zdrastvenih ustanova koji se fokusiraju da ostvaruju profit, a posao im da liječe ljude. U Zavodu zdrastvenog osiguranja dominira politika i ja sam učestvovao u tome. Zavod ima stabilan sistem finansiranja i ne treba brinuti o profitu – kazao Elmedin Konaković, predsjedavajući Skupštine KS.

Edin Forto, premijer KS, obećao je da će Vlada sve zdravstvene ustanove postaviti u zakonski okvir i zatražio od direktora svih javnih zdravstvenih ustanova da učestvuju u tome.

- Ova Vlada neće finansirati Apoteke Sarajevo koje imaju 50 poslovnica, a traže da im se odobri kredit za renoviranje poslovnih prostorija. Sve uštede koje se naprave moraju ići za kvalitetnije usluge pacijentima. Imamo krizu upravljanja. Krajem maja Vlada će napraviti dokument o centralizaciji javnih nabavki. Radimo na kosolidaciji cijelog sistema, a direktori zdrastvenih ustanova trebaju unaprijediti usluge, a ne nabavke – kazao je Forto.