Krenimo od Sarajeva, gdje građani, među kojima su i oni sa narušenim zdravljem, sve upute o pravilnoj prehrani i hranjenju mogu dobiti samo u privatnom aranžmanu jer ni JU Dom zdravlja KS niti Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" nemaju uposlenog nutricionistu.

Na tržištu nema školovanih

U istoj situaciji su i kantonalne bolnice u Goraždu i Bihaću. Ova druga je jedno vrijeme i imala nutricionistu, ali više ne jer, kako nam je kazao dr. Hajrudin Havić, direktor, nakon što je uposlenici istekao ugovor, nije mogao biti produžen.

- Posebno zanimanje - nutricionista - nemamo, ali imamo osobu koja vodi računa o prehrani pacijenata. Nutricionista može biti i ljekar specijalista koji se bavi tim. Mi takav kadar nemamo niti imamo obavezu za tim - rekao nam je dr. Kasim Spahić, pomoćnik direktora za medicinske poslove u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Nevenas Ćorić je nutricionistica u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Kaže kako nutricionist u ovoj zdravstvenoj ustanovi čini dio multidisciplinarnog tima u svrhu pružanja najbolje medicinske usluge bolesnicima.

- Uloga nutricionista sastoji se od planiranja prehrane i izrade dijetoterapijskih smjernica za bolesnike na standardnoj ili posebnoj dijeti, ovisno o dijagnozi, određivanja energetskih i nutritivnih potreba bolesnika s obzirom na individualne potrebe, te prije svega edukacija pacijenata i članova porodice radi prilagođavanja novom načinu prehrane za vrijeme liječenja u bolnici, nakon otpuštanja iz bolnice ili nakon određene dijagnoze. Nutricionist kroz savjetodavni razgovor i izradu smjernica za bolesnike približava pacijentima promjenu prehrambenih obrazaca s obzirom na njihovo zdravstveno stanje – objasnila je Ćorić jedna od dvije nutricionistice u ovoj zdravstvenoj ustanovi do kojih, kako kaže, pacijenti mogu doći s uputnicom specijaliste.

Saznajemo i da Univerzitetski klinički centar Tuzla ima nutricionistu, kao i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske u Banjoj Luci, ali primjera radi, na naš upit, odgovoreno nam je da bolnice Istočno Sarajevo, Bijeljina i Foča nemaju. U ovim, ali i drugim sličnim ustanovama, kuhari su ti koji određuju jelovnik pacijenata.

Suada Karić

Profesorica nutricionizma u Srednjoj školi poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti u Sarajevu Suada Karić, po zanimanju dipl. inženjer prehrambene tehnologije, nutricionista, kaže kako BiH u ovom trenutku nema dovoljan broj školovanih i formalno školovanih nutricionista.

- Možda bi domovi zdravlja i bolnice i zaposlili takve kadrove, ali ih nema na tržištu rada. Oni koji sami sebe nazivaju "stručnjacima u oblasti prehrane", uglavnom su samouki jer samo sa jednom godinom nekog studija dobijaju zvanje - nutricionist. Takve osobe nemaju osnovna, temeljna znanja iz oblasti prehrane, biohemije hrane, higijene, mikrobiologije i procesuiranja hrane, te svega onoga kroz šta hrana prolazi dok ne dođe na sto. Kod nas je trenutno takva situacija da nam se nutricionistima nazivaju socijalni radnici, pravnici, građevinski inžinjeri... Oni su završili neki studij, master, specijalistički, nešto što traje godinu, a često su vlasnici "online" certifikata – upozorava Karić.

Klinička prehrana ozbiljno je područje "jer svaka greška može ostaviti teške posljedice po zdravlje pacijenta". Upravo zbog toga, prema riječima Karić, "kliničkom prehranom moraju se baviti osobe koje su prošle kroz sistem formalnog školovanja".

- Ako se vodimo tim, onda po meni trenutno u Sarajevu imaju samo dvije ili tri osobe koje bi se mogle uključiti u kreiranje prehrane u bolnicama. Razlog je upravo to što nemamo školovane ljude koji su prošli kroz sistem formalnog obrazovanja. Prije šest godina bila sam idejni pokretač smjera - nutricionist-tehničar u srednjim školama u BiH. Mi trenutno stvaramo generacije nutricionista koji će sutra biti na raspolaganju našim zdravstvenim ustanovama, naravno, ako nastave svoje dalje obrazovanje kroz fakultet – ističe Karić.

Kaže kako se prije desetak godina na ličnom primjeru uvjerila šta znači kada je pacijentima na raspolaganju nutricionist.

- Završila sam na operativnom zahvatu u jednom kliničkom centru u Pragu. Tada sam od nutricioniste dobila plan prehrane za 30 dana koji je bio prilagođen mom zdravstvenom problemu. Preporučili su mi da, kada se vratim u svoj grad, od nadležne zdravstvene ustanove zatražim dalji plan prehrane. Nisam to mogla dobiti, jedina preporuka je bila - jedite sve! Kod nas kuhari u većini slučajeva određuju jelovnik, ali uz dužno poštovanje te profesije, jer mi nije cilj nikoga uvrijediti, oni nemaju potrebno znanje o hemiji i biohemiji hrane, a naročito o metabolizmu, probavi hranjivih materija, apsorpciji i onome šta te hranjive tvari donose organizmu te kako mogu na pojedine organske sisteme djelovati. Kuharu je potrebna podrška nutricioniste koji će ga uputiti i na koji način pripremati hranu kako bi se sačuvala nutritivna svojstva, ali i koja hrana odgovara, primjera radi, dijabetičaru, kardiovaskularnom ili bubrežnom bolesniku - objašnjava Karić.

Midhat Jašić

Prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom fakultetu u Tuzli, kaže "kako je pravilna prehrana prva metoda u liječenju najčešćih bolesti, kao što su debljina i pretilost, hipertenzija, dijabetes, dislipidemija, bolesti krvožilnog sistema i hormonalne prirode, ali i nekih vrsta karcinoma".

Različiti zakoni u entitetima FBiH i RS

- U BiH se za liječenje hipertenzije, dijabetesa, potroši polovina fonda esencijalne liste lijekova, što je oko 300 miliona KM. Kada bi se određenim edukacijama građana smanjilo obolijevanje od ovih bolesti, uštedjelo bi se barem 10 do 20 posto, što je od 30 do 60 miliona maraka. Međutim, mi ne ulažemo dovoljno u edukaciju ni onih koji pripremaju hranu u javnim ustanovama, u koje spadaju i bolnice, škole, vrtići - naglasio je Jašić i dodao da bi svaki klinički centar, bolnica, dom zdravlja trebali imati nutricionistu - dijetetičara.

- Rekao bih da su to dvije dicipline vrlo srodne i idu ruku pod ruku. Dijetetičar poznaje principe dijetoterapije, dicipline koja se na našim prostorima još nije razvila. Ona je negdje između medicine, prehrambene tehnologije i agronomije. No, takvi bi nam stručnjaci dobrodošli u zdravstvenim ustanovama - govori Jašić.

Inga Marković

Inga Marković, koja u Bolnici u Doboju godinama radi kao nutricionist-dijetetičar, kaže kako u ovom segmentu postoje razlike između zakona u Federaciji BiH i entitetu RS.

- U RS-u postoje nutricionisti-dijetetičari kao kadar u zdravstvenim ustanovama. U zakonima koji važe u Federaciji BiH toga nema, odnosno u FBiH ne možete se ni školovati za nutricionistu-dijetetičara. Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu možete se školovati za nutricionistu, ali oni nisu zdravstveni radnici i ne mogu raditi u zdravstvu. Stvar je plana i programa fakulteta koji kreiraju kadar koji može raditi u zdravstvenoj ustanovi. Prema mom mišljenju, nutricionist-dijetetičar trebao bi biti neizostavan kadar svake zdravstvene ustanove. Evo objašnjenja. Ljekari na otpusnom pismu svakom pacijentu napišu higijensko-dijetetski režim, no svaki metabolički poremećaj ne određuje ljekar, nego upravo nutricionist-dijetetičar. Dakle, na postavljenu dijagnozu od strane ljekara, mi smo ti koji određujemo prehrambeni plan u zavisnosti od terapije i djagnoze - istakla je Marković.