U razgovoru za Vecernji.hr Grlić Radman govori o politici Hrvatske prema BiH, odnosima Zagreba i Sarajeva, izmjenama Izbornog zakona BiH. 

O saradnji Zagreba i Sarajeva kazao je da je dobra, ali da bi mogla biti i znatno bolja.

- BiH bi mogla još više koristiti Republiku Hrvatsku, njeno znanje i iskustva radi ostvarenja svojih glavnih strateških ciljeva, a to su integracija u EU i NATO. Naše iskustvo i znanje mogu pridonijeti funkcionalnosti, prosperitetu BiH, a ekspertiza može pomoći BiH da ispuni 14 prioriteta kako bi što prije dobila kandidatski status - kazao je on. 

Čini se da u Hrvatskoj postoji konsenzus predsjednika Republike i Vlade o politici prema BiH. Slažete li se s tom ocjenom i podržava li taj konsenzus i opozicija u Hrvatskoj?

- Prije svega, treba imati u vidu da Hrvatska s BiH dijeli najdužu granicu i da je Hrvatska ujedno jedina članica EU-a koja dijeli granicu s BiH. Hrvatska i BiH možda imaju najviše zajedničkog u jugoistočnoj Europi i s obzirom na Hrvate kao konstitutivan narod u BiH. Hrvatska je pravi i iskreni zagovaratelj euroatlantskog puta BiH. Da, postoji u Hrvatskoj konsenzus vlasti, dakle predsjednika, premijera i cijele Vlade, kada je u pitanju odnos prema BiH. A što se tiče opozicije, rekao bih da se ona prvenstveno bavi načinima dolaska na vlast, tako da i ne razmišlja toliko o tom sadržaju, već eventualno o rezultatima te politike, koji jesu vidljivi kad je riječ o hrvatskoj politici prema BiH.

Jedno od neslaganja hrvatske i bošnjačke politike jest i Izborni zakon, zbog kojeg su Hrvati dovedeni u neravnopravan položaj jer omogućuje drugim narodima da imenuju hrvatske predstavnike. Je li na pomolu rješenje kako bi se sve te anomalije iz Izbornog zakona ispravile?

– Sporazum o tome trebao bi se potpisati do kraja proljeća ove godine, jer je iduća godina u BiH izborna. Još u junu prošle godine predstavnici Hrvata i Bošnjaka potpisali su u Mostaru sporazum koji najavljuje novi Izborni zakon. Mislim da bi on svakako trebao rezultirati uređenijom BiH, sudjelovanjem u vlasti, ispravljanjem diskriminacije učinjene u tzv. puzajućim promjenama koje su visoki predstavnici poslije Dejtona nametali na štetu Hrvata. Po duhu i slovu Dejtona, imamo tročlano Predsjedništvo BiH koje odražava ravnopravnost i jednakopravnost tri naroda. Zašto nije peteročlano, već je tročlano? Upravo zato da bi u njemu bili predstavnici tri konstitutivna naroda. I zato je važna ova reforma Izbornog zakona da bi se na svim nivoima vlasti osigurala ravnopravnost naroda i izbjeglo preglasavanje naroda. Imate belgijski primjer, koji jasno pokazuje da nije bitno koliki je postotak nekog naroda da bi participirao u vlasti. Švicarska nije članica EU-a, ali je dobar primjer kako riješiti odnos četiri naroda koji žive zajedno i imaju jednaka prava. Tako bi trebalo biti i u BiH. Bio bi apsurd da ti narodi, koji su sačuvali identitet kada nije bilo demokratije, sada u demokratskom svijetu, u 21. stoljeću, kada se društva liberalne demokratije bore za razne identitete, izgube svoj temeljni identitet. BiH je već stoljećima multietnička zajednica i takva treba ostati.

Bošnjačka strana formalno zagovara ravnopravnost naroda, ali se svim silama zalaže za građanski koncept BiH. Neki će to nazvati i unitarnom BiH, koja ne bi odgovarala ni hrvatskom ni srpskom narodu u BiH. U tom kontekstu, čini se da bošnjačka politika velike nade polaže u novu administraciju američkog predsjednika Joea Bidena. Je li tačno da je ta administracija sklona građanskom uređenju BiH i, ako je to tačno, šta će Hrvatska poduzeti?

- Živimo u 21. stoljeću kad se ratovi izbjegavaju, kad postoje europske, euroatlantske vrijednosti koje dijelimo i s Amerikom. Hrvatska je članica EU-a, ali i NATO-a, kao i SAD. Imamo dobre partnerske odnose sa SAD-om. Ne treba očekivati da neko sada dođe i nametne neka rješenja. Treba vidjeti kakva je želja naroda u BiH. Oni će reći koji im oblik vladavine odgovara ili ne odgovara. Ako hoćete, svaka demokratska država zapravo je i građanska, ali ovdje je riječ o specifičnoj državi koja u svom Ustavu, Dejtonsko-pariškom mirovnom sporazumu, ima definirano da je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih. Ne možemo dopustiti da se nametnu umjetni modeli koji bi išli na štetu bilo kojeg naroda. Hrvatska će biti aktivni zagovaratelj i nećemo dopustiti da budu ugrožena temeljna prava hrvatskog naroda u BiH.

Hrvatska, dakle, ima aktivan odgovor u slučaju vanjskih pokušaja da se naruši pozicija Hrvata kao konstitutivnog i jednakopravnog naroda u BiH?

- Hrvatska ima odgovornost. To je naša ustavna obaveza. Uostalom, mi smo supotpisnica Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Sve što dogovore Hrvati u BiH i njihovi politički predstavnici mi podržavamo, ali ako je hrvatski narod ugrožen i ako su njihovi politički predstavnici preglasani, Hrvatska im mora pomoći. Ni jedan narod u BiH ne može imati više ili manje od drugih naroda. To je formula koju želimo vidjeti u praksi i zato je važna promjena Izbornog zakona.